Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Koji je propisao zekat kao čišćenje imetka i duše, i Koji je ramazan učinio mjesecom ibadeta, solidarnosti i brige za druge. Neka je salavat i selam na našeg voljenog Poslanika Muhammeda s.a.w.s njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.
Draga braćo i sestre. Kroz stranice časne Knjige, Gospodar nas podučava istinskim vrijednostima i ispravnom razumijevanju života. Sastavni dio naših života je imetak, koji je neophodan za funkcionisanje i djelovanje na ovom svijetu. Jedna od usađenih ljubavi u ljudsko srce jeste ljubav prema imetku. Zbog ove dvije činjenice: neophodnosti imetka u životu čovjeka i ljubavi prema imetku koja je svojstvena ljudskoj prirodi, Gospodar svjetova i naš voljeni Poslanik s.a.w.s u brojnim kur’anskim ajetima i hadisima govore o imetku i svemu onome što je vezano za imetak: bogatsvu, udjeljivanju, škrtarenju, širokogrudnosti, pomaganju, pohlepi, egu, kako bi ljudima dali do znanja da je imetak sredsvo, a ne cilj. Gospodar za imetak kaže da je blagodat i ukras dunjalučkog života, ali uz to i iskušenje. Imetak je također sredstvo održavanja života, element opstanka, sistem kroz koji Allah održava red na Zemlji. Allah imetak daje kome hoće, a uskraćuje kome hoće. Ljudi se razlikuju po imetku, po količini, bogatsvu, oskudici. Na toj podjeli opstoji život, jer da su svi istog materijalnog stanja, život ne bi bio moguć.
Mi smo im raspodijelili sredstva za život u životu na ovom svijetu i jedne smo iznad drugih po stepenima uzdigli, da bi jedni drugima služili.(Ez-Zuhruf, 32)
Gospodar svjetova iz svoje mudrosti, propisao nam je ibadete, dajući nam do znanja u Časnoj Knjizi da nikoga nije opteretio preko njegovih mogućnosti. Neki ibadeti su vezani za fizičku sposobnost, zdravlje, punoljetstvo, a neki su vezani i za materijalno stanje. Na mnogo mijesta u Kur’anu, Gospodar svjetova zahtijeva da se namaz obavlja i zekat daje. Iz ove učestale naredbe proizilazi zaključak da su namaz i zekat dva izuzetno važna ibadeta. Kroz namaz svojim tijelom, umom i duhom zahvaljujemo Gospodaru na blagodatima, a kroz zekat, svojim imetkom iskazujemo da smo dragom Bogu zahvalni za sve ono što imamo. Za razliku od sadake i vakufa koji su dobrovoljni materijalni ibadeti, zekat je obavezni ibadet izdvajanja dijela imovine po jasno utvrđenim šerijatskim pravilima, za svakog onoga ko ispunjava uslove. U mnogim kur’anskim ajetima Gospodar svjetova govori o sadaki, i kategorijama korisnika sadake, naglašavajući da sadaka može biti javna ili tajna, ali da je tajna bolja nego javna. Poslanik s.a.w.s je kazao da je sadaku najbolje dati rodbini koja je u potrebi.
U suri El-Bekare, u 177. ajetu, Uzvišeni Allah podstiče na udjeljivanje i spominje kategorija kojima se daje sadaka: rodbini, siročadi, siromasima, putnicima, prosjacima i onima koji su u potrebi. Zatim, u nastavku ajeta, posebno spominje i davanje zekata. Upravo to razdvajanje u istom ajetu pokazuje da zekat nije isto što i sadaka, jer se razlikuje po svojoj formi, suštini i pravnom statusu, kao i kategorijama korisnika. Na sadaku nas Gospodar podstiče riječima podajte, a za zekat kaže: on pripada. Sadaka je izraz milosti i dobrote, a zekat pravo drugih u našoj imovini.
Zekat je institucionalni ibadet, kao što su i namaz, post i hadž institucionalni ibadeti; ne možemo sami odrediti vrijeme namaza, vrijeme sehura, iftara, kao što ne možemo otići na hadž dok ne dobijemo institucionalnu dozvolu od ministarstva za hadž Saudijske Arabije, kojoj je povjeren ovaj emanet organizacije. Svi ovi ibadeti vezani su za instituconalne proračune, jer da nije tako nastala bi opća anarhija i proizvoljnost, klanjali bi, postili bi, po svom nahođenju, a hadž ne bi bio moguć zbog nekontrolisanog priliva ljudi. S obzirom da i zekat potpada pod temeljne stubove islama i fundamentalne ibadete, naš voljeni Poslanik s.a.w.s uspostavio je Bejtul-mal, kao instituciju, s jasno određenim pravom i obavezom prikupljanja zekata. Time je uspostavljen sistem u kojem zekat nije prepušten samo ličnoj procjeni pojedinaca, nego se organizirano prikuplja i raspoređuje onima kojima pripada.
U ajetu koji govori o zekatu, Gospodar nam spominje grupu ljudi el-‘amiline alejha, tj. one koji su služebno imenovani i zaduženi za prikupljanje i raspodjelu akumuliranih sredstava kroz instituciju Bejtul-mala. Na taj način Gospodar svjetova, koji je u Kur’anu definisao kategoriju ovlaštenih sakupljača zekata (el-‘amiline alejha), i Poslanik s.a.w.s koji je uspostavio Bejtul-mal kao instituciju prikupljanja i raspodjele imetka muslimana, jasno su pokazali da je zekat organizirana društvena obaveza, koji se prikuplja i raspoređuje na uređen, odgovoran i kur’anskim principima uspostavljen način. Ova praksa institucionalnog prikupljanja zekata, razvijala se kroz historiju, u različitim pravnim sistemima i društveno političkim uređenjima. U nekim sistemima zekat se prikuplja diretkno kroz državne institucije, dok u nekim to pravo pripada zvaničnim vjerskim institucijama koje predstavljaju interese muslimana.
U kontekstu naše organiziranosti tu ulogu ima Islamska zajednica u BiH kroz fond Bejtul-mal, koji predstavlja institucionalni okvir za prikupljanje i raspodjelu zekata i sadekatul-fitra. Na taj način se nastavlja historijska praksa muslimana da se ovaj važni ibadet organizira kroz zajednicu, kako bi njegova svrha bila potpuno ostvarena, a to je pomoć potrebnima, jačanje obrazovanja, očuvanje vjerskih institucija i izgradnja stabilne i solidarne zajednice. Kada vjernik izdvoji svoj zekat kroz instituciju zajednice, on ne daje samo dio svog imetka, on učestvuje u velikom sistemu dobra koji je Kur’an uspostavio, a Poslanik s.a.w.s praktično pokazao.
Molim Uzvišenog Allaha da nam podari ispravno razumijevanje naših vjerskih obaveza, da očisti naše imetke zekatom, a srce sadakom.
Senad ef. Šehić
Glavni imam Medžlisa 4 South
