Ramazan nije samo mjesec posta, nego mjesec preodgoja duše. Allah, dželle šanuhu, nije propisao post da bismo bili gladni, nego da bismo postali svjesni:
„O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je bio propisan onima prije vas, da biste se bogobojaznosti naučili.“ (El-Bekare, 183)
Zato Ramazan nije mjesec improvizacije, nego mjesec plana. Prve generacije muslimana to su duboko razumjele. Ramazan se planira prije nego što počne.
Ashabi i tabi‘ini nisu čekali prvi dan posta da bi se „promijenili“. Prenosi se da su se šest mjeseci prije Ramazana pripremali kako da ga što bolje iskoriste, a šest mjeseci nakon Ramazana molili Allaha da im primi ibadet.
Zato što su znali da Ramazan nije običan mjesec, nego prilika koja se ne ponavlja. Ramazan ne dolazi samo da ispuni kalendar, nego da provjeri stanje srca. Svaki Ramazan je drugačiji jer mi u njega ulazimo drugačiji – s više ili manje snage, zdravlja, vremena i mogućnosti.
Prve generacije su bile svjesne da niko nema garanciju da će dočekati sljedeći Ramazan. Zato su prema ovom mjesecu imali odnos kakav se ima prema posljednjoj prilici, a ne prema rutini. Nisu govorili: „Ima još vremena“, nego: „Možda nam je ovo posljednji Ramazan.“
Znali su da se propušteni Ramazan ne može nadoknaditi nijednim drugim mjesecom. Ono što se u njemu propusti, ostaje propušteno do kraja života.
Zato su se za Ramazan pripremali mjesecima unaprijed. Jer ništa vrijedno ne počinje slučajno. Onaj ko se priprema, pokazuje da cijeni ono što dolazi.
„O vjernici, bojte se Allaha i neka svako pogleda šta je pripremio za sutra.“ (El-Hašr, 18)
Ovaj ajet nas uči ne samo da se pripremamo za budući svijet nego da planiramo svaki važan životni korak. Allahov Poslanik ﷺ je prije hidžre planirao, prije bitaka pravio strategiju, prije objave Kur’ana odgajao srca. Iako je imao potpuno oslanjanje na Allaha, nikada nije zanemario pripremu. Time nas je naučio da tevekkul nije suprotan planiranju, nego da se jedno bez drugog ne upotpunjuje.
Prve generacije muslimana su to razumjele. Nisu očekivale bereket bez truda, niti su se nadale uspjehu bez discipline. Znali su da ono što se započne nemarno rijetko završi lijepo. Zato su se za ibadet pripremali srcem prije tijela.
Prve generacije nisu se iscrpljivale radi forme, nego su čuvale stalnost ibadeta. Allahov Poslanik ﷺ je rekao: „Allahu su najdraža ona djela koja su stalna, pa makar bila i mala.“ (Buharija i Muslim)
Ramazan je mjesec Kur’ana, ali Kur’an nije objavljen da bi se samo brzo proučio, nego da bi se živio. On nije knjiga koja se mjeri brojem stranica, nego svjetlo koje se mjeri promjenom srca.
„Knjigu ti objavljujemo, blagoslovljenu, da bi razmišljali o njenim ajetima i da bi se poučili oni koji su razumom obdareni.“ (Sad, 29)
Allahov Poslanik ﷺ nije učio Kur’an užurbano. Njegovo učenje je bilo smireno, razgovijetno i sa razmišljanjem.
„I Kur’an učimo pažljivo, razgovijetno.“ (El-Muzzemmil, 4)
Hasan el-Basri je rekao: „Kur’an je objavljen da se po njemu postupa, a ljudi su njegovo učenje pretvorili samo u učenje.“
Ramazan ne dolazi da provjeri koliko možemo izdržati bez hrane i pića. Istinska priprema za Ramazan ne počinje u kuhinji, nego u srcu.
Ramazan je tih, ali jasan poziv: dođi kakav jesi, ali nemoj ostati isti.
Prediftarsko vrijeme nije vrijeme čekanja hrane, nego vrijeme čekanja Allahove milosti.
„Postaču se dova ne odbija u trenutku iftara.“ (Ibn Madže)
Ramazan nije mjesec savršenih ljudi, nego mjesec iskrenih pokušaja.
Ne pitaj koliko si proučio, nego koliko te Kur’an promijenio.
Ne pitaj koliko si izdržao, nego šta si ostavio radi Allaha.
Ako ga ispratiš s boljim srcem nego što si ga dočekao,
znaj da nisi postio uzalud.
Mr. Idriz ef. Budimlić
BECCA Chicago
