Predstavljamo vam mubarek dane i noći koji se nalaze u takvimu (kalendaru) Islamske Zajednice u Bosni i Hercegovini, kao i neke značajnije datume koji nisu u takvimu, ali su veoma bitni za našu zajednicu u Sjevernoj Americi. Detalje o navedenim datumima možete naći u daljem dijelu teksta.
Lejletu-r-regaib – 11. januar 2024.
To je noć u kojoj je majka Amina zanijela Božijeg poslanika Muhammeda, neka je spas i mir Božiji na njega. U narodu se naziva noć želja, a obilježava se dovama, dobrovoljnim namazima, učenjem mevluda i drugim Bogu ugodnim sadržajima.
Skupštine medžlisa – februar 2024.
Džemati koji su u sastavu IZBSA održavaju svoje redovne skupštine medžlisa na kojim imam i predstavnici džemata diskutuju o aktuelnim stvarima i pitanjima vezanim za rad džemata ili medžlisa, te dogovaraju o pitanja koja su od interesa za džemat i medžlis, te ih iznose na Skupštini IZBSA.
Lejletu’l-miradž – 6. februar 2024.
Ovo je noć u kojoj je Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega, uz Božiju pomoć uzdignut do mjesta do kojeg nikad niko od ljudi ni prije ni poslije njega nije stigao. To se dogodilo 27. noći mjeseca redžeba 621. godine. Božiji Poslanik je te noći najprije nošen od Časnog Hrama u Mekki do džamije El-Aksa u Jerusalemu, a potom uzdignut kroz pojedina nebesa do Sidretu-l-muntehaa (Lotosa nad sedmim nebom) ili još bliže Uzvišenom. Tu se Poslanik, neka je spas i mir Božiji na njega, susreo sa nekim poslanicima, a razgovarao je i sa Uzvišenim Bogom. Na miradžu su objavljena posljednja dva stavka poglavlja El-Bekare, naređeno je pet dnevnih namaza muslimanima, a kao uspomena na razgovor vođen na miradžu u namazu se uči tkz. ettehijat, na svakom sjedenju prilikom obavljanja namaza.
Ovaj dan je i Dan vakifa – onih koji svoju imovinu ostavljaju kao zadužbinu na korist generacijama poslije njih.
Lejletu-l-berat – 24. februar 2024.
Petnaesta noć mjeseca ša’bana, osmog mjeseca hidžretskog kalendara, je mubarek noć Lejletu’l-berat. Ta noć se obilježava kao noć u kojoj meleki počinju pisati sudbinu čovječanstva i svakog čovjeka pojedinačno za narednu godinu. Ona navješćuje skori dolazak mubarek mjeseca ramazana.
Prva teravija – 10. mart 2024.
Sa akšamskim vremenom nastupa mjesec ramazan, te se prva teravija klanja to isto veče.
Prvi dan ramazana – 11. mart 2024.
Mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu. Post je naređen 2. godine po hidžri (624.). Svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec dana od zore do zalaska sunca. To je treći temelj islama. Mjesec ramazan je 9. mjesec islamskoga kalendara koji nekad ima 29, a nekad 30 dana. Muslimani poste u svim godišnjim dobima s obzirom na lunarni kalendar. Godina muslimanskog kalendara je kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomjera svake godine za deset dana. Ko posti 36 godina redovno postio je ramazan u svako godišnje doba i u svim mjesecima i danima.
Lejletu-l-bedr – 26. mart 2024.
Tradicionalno se kao sjećanje na Bitku na Bedru, u svim džematima gdje se obavljala teravija namaz organizirana su predavanja i izvođeni prigodni programi. Na ovim programima izvođen je poseban tekst (Bedrija) u prozi u vidu dove u kojem se spominju imena svih 313 učesnika Bitke na Bedru.
Dan pobjede na Bedru – 27. mart 2024.
Druge godine po preseljenju (hidžri) Muhammeda, neka je spas i mir Božiji na njega, iz Meke u Medinu, odnosno 624. godine na obroncima Bedra dogodila se prva velika bitka u povijesti islama. Idolopoklonici iz Meke, iako su bili tri puta brojniji, poraženi su na Bedru i to je jedna od najvećih pobjeda muslimana u povijesti. Ova pobjeda je potvrdila zajednicu vjernika iz Medine kao važan i snažan faktor s kojim moraju računati svi stanovnici Arabijskog poluotoka. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je 17. ramazan, dan kada se dogodila bitka na Bedru, proglasila je Danom bošnjačke dijaspore.
Ulazak u i’tikaf – 30. mart 2024.
I’tikaf podrazumijeva povlačenje u džamiju i boravak u njoj određeno vrijeme radi ibadeta Uzvišenom Allahu dž.š. Prema fikhskom propisu u i’tikafu se boravi zadnjih deset dana ramazana.
Lejletu-l-kadr – 5. april 2024.
Noć kadr je noć početka objavljivanja Kur’ana, posljednje objave koju je Bog poslao ljudima. Ovoj je noći posvećeno jedno cijelosti poglavlje Kur’ana. To je “noć bolja od hiljadu mjeseci”, a “u njoj silaze Meleki i Džibril zbog odluke svake”. U Noći kadr muslimani mole za oprost svojih grijeha i milost Božiju na oba svijeta. Veličina ove noći sadržana je u objavljivanju Kur’ana, najveće milosti ikad darovane. Islamska zajednica je označila ovu noć kao noć znanja, nauke i obrazovanja, te se u tu svrhu organiziraju dobrotvorne akcije prikupljanja sredstava za obrazovne ustanove Islamske zajednice.
Prvi dan ramazanskog bajrama – 10. april 2024.
Muslimani u svojoj tradiciji imaju dva velika mubarek dana, dva bajrama – Ramazanski i Kurban-bajram. Ramazanski bajram nastupa 1. ševvala, desetog mjeseca hidžretskog kalendara. Muslimani se ovoga bajrama raduju jer su ispostili mjesec ramazan, obnovili svoja znanja i potvrdili svoju pokornost Bogu Uzvišenom. Ovaj bajram traje tri dana. Muslimani se na Bajram okupaju, obuku najbolja odijela, posjećuju mezarja, obilaze rodbinu, prijatelje, komšije, dijele sadaku.
Dan šehida – drugi dan bajrama – 11. april 2024.
Odlukom Rijaseta Islamske zajednice drugi dan ramazanskog bajrama proglašen je Danom šehida. To je dan sjećanja na sve one koji su svoje živote dali braneći svoju porodicu, čast, domovinu i vjeru. Na Dan šehida se obiđu šehidska mezarja, posjete šehidske porodice, prouči hatma za sve šehide i podsjeti se na njihovu uzvišenu žrtvu.
Skupština IZBSA – 4. maj 2024.
Skupština muftijstva je predstavnički organ kojeg čine delegati džemata koji su u sastavu IZBSA. Delegati na redovnoj skupštini muftijstva odlučuju o svim bitnim odlukama i smjernicama zajedničkog rada svih džemata.
Dan džamija – 7. maj 2024.
Odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 7. maj je proglašen Danom džamija. Ovaj datum je odabran jer je 7. maja 1993. godine u 3:05 sati srušena Ferhadija džamija u Banjaluci. Ferhadija džamija je sagrađena 1579. godine a dao ju je sagraditi bosanski namjesnik Ferhat-paša Sokolović. Bila je pod zaštitom UNESCO-a, a njeno rušenje sastavni je dio plana o uništavanju objekata duhovne i materijalne kulture muslimana.
Dan Arefata – 15. juni 2024.
Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara poznat je pod nazivom Jevmu’l-arefe (Dan Arefata). Arefat je brežuljak udaljen od Mekke petnaestak kilometara a boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije, sastavni je dio obreda hadža, te se svi hadžije 9. zul-hidžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu. Na Brdu Milosti (Džebelu’r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja sastali su se Hazreti Adem i Hazreti Havva. Muhamed, Allah mu podario spas i mir, je svoj poznati govor na Oprosnom hadžu održao upravo na Arefatu. Ta tradicija davanja uputa hadžijama i danas je prisutna a održava se na nekoliko velikih svjetskih jezika. Lijepo je da oni koji nisu na hadžu poste ovaj dan.
Kurban-bajram – 16. juni 2024.
Kurban ili Hadži bajram – velik je mubarek dan, dan velikog Božijeg dobra.
Njegovu važnost određuje klanje kurbana – tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, neka je mir i spas Božiji na njega, i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; i dani hadža – dana boravka nekoliko miliona muslimana u Časnim mjestima Mekki i Medini. Oni su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnome Hramu kako bi obavili peti stub islama -hadž- koji im Uzvišeni Bog propisuje, i koji je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uslove za to. Hadžija je Allahov gost kome se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi i zato se milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega. Kurban bajram traje 4 dana.
Nova 1446. hidžretska godina – 7. juli 2024.
Nova godina muslimanskog kalendara nastupa 1. muharrema. Muslimanski kalendar je lunarni, mjesečev kalendar i godina ovog kalendara je kraća 10 dana od godine sunčevog kalendara. Ovakav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, neka je Allah s njim zadovoljan, a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra – preseljenje Muhameda, neka je mir i spas Božiji na njega, iz Mekke u Medinu. Hidžra se dogodila 622. godine po Isau, neka je spas i mir Božiji na njega.
Muhamed, a.s., je bio prisiljen napustiti svoj rodni grad Mekku i otići tamo gdje neće biti u opasnosti. Medina, ili Jesrib kako se tada zvala, ponudila mu je utočište i Poslanik je, neka je mir i spas Božiji na njega, napustio noću svoj grad i preselio se u Medinu u kojoj je ostao živjeti do svoje smrti.
Dan sjećanja na genocid u Srebrenici – 11. juli 2024.
Dan sjećanja na šehide Srebrenice stradale u masovnom genocidu 1995. godine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda. Na ovaj dan u svim džematima uče se hatme, jasini i dove, a u Potočarima se organizira poseban vjerski program i dženaza-namaz za ekshumirane žrtve genocida u Srebrenici.
Dan Ašure – Jevmu-l-Ašura – 16. juli 2024.
Deseti dan mjeseca muharrema naziva se Danom Ašure. Prema predanjima u ovom je danu nakon potopa pristala lađa Božijeg poslanika Nuha, neka je mir i spas Božiji na njega. Preporuka Božijeg poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, je da se posti 9. i 10. muharem, ili 10. i 11. dan ovoga mjeseca. Na ovaj dan se spravlja i posebno jelo ašura (na arapskom deset). Spravlja se tako da se stavi više vrsta voća i povrća i tako napravi smjesa kao znak sjećanja na Nuha, neka je spas i mir Božiji na njega, koji je, po predanjima, u svoju lađu ukrcao po par od svega živoga.
Dan sjećanja na genocid u Prijedoru – 20. juli 2024.
Dan sjećanja na šehide Prijedora stradale u periodu od 20. do 25. jula 1992. u toku jedne od najorganiziranijih kampanja progona jedne populacije po etničkom osnovu kada je ubijeno je oko 1,800 ljudi, žena i djece u šest džemata lijeve obale Sane. Na ovaj dan se organizira poseban vjerski program i dženaza-namaz za ekshumirane žrtve genocida u Prijedoru.
Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike – 30. avgusta do 1. septembar 2024.
Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike su godišnja manifestacija koja se održava pod pokroviteljstvom Islamske Zajednice Bošnjaka u Sjevernoj Americi. Prvi susreti su odžani još davne 1996 godine u Torontu. Susreti Bošnjaka su zapravo mreža manifestacija vjerskog, političkog, kulturnog i sportskog karaktera i nesumnjivo su najveći događaj za Bošnjake ovog dijela svijeta. Više detalja o mjestu i prrogramu ovogodišnjih Susreta Bošnjaka će se biti dostupno u narednom periodu.
Mevlud – rođenje Poslanika a.s. – 15. septembar 2024.
Posljednji Božiji poslanik Muhamed, neka je spas i mir Božiji na njega, rođen je u ponedjeljak, 12. rebiu’l-evvela, trećeg mjeseca muslimanskog kalendara, 571. godine po Isau, mir i spas Božiji na njega. Muslimani dan rođenja Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, obilježavaju učenjem mevluda. Sam termin mevlud označava rođenje, ali je vremenom njegovo značenje znatno prošireno, te se svaka vjerska manifestacija na kojoj se okupi veliki broj muslimana naziva mevludom. Osim mevluda na kojima se okupi veliki broj vjernika organiziraju se i porodični mevludi u različitim dobima godine, a ne samo 12. rebiu’l-evvela. Samo rođenje Božijeg Poslanika bilo je inspiracija pjesnicima da napišu spjevove – mevlude u kojima kroz stih opisuju vrijeme u kojem se rodio Muhammed, a.s., njegovu majku Aminu i dr. Takve spjevove napisali su Šemsudin Sarajlić, Hafiz Salih Gašević, Hafiz Ibrahim Zenunović, dr. Safvet-beg Bašagić, Rešad Kadić, Ešref Kovačević i drugi.
Centralne mevludske svečanosti medžlisa – septembar 2024.
Muslimani širom svijeta obilježavaju mjesec rebiu-l-evvel, mjesec Božijeg poslanika učenjem Kur’ana, mevluda, ilahija i kasida, te drugim prigodnim sadržajima prisjećajući se na taj način rodjenja i života Poslanika, kao i njegove poslaničke misije.
Centralne mevludske svečanosti će se održati u jednom džematu na području svakog medžlisa uz goste predavače, glavne imame medžlisa, a program izvode imami iz svakog medžlisa.
