El-hamdu lillahi Rabbil-alemin, ve-s-salatu ve-s-selamu ala resulillah.
Svima nam je poznato da je najvrednija od svih noći – Lejletu-l-Kadr, bolja od hiljadu mjeseci. Savjet Muhammeda, a.s., Aiši, r.a., za tu noć bio je veoma jasan – uči: “Allahumme inneke Afuvvun Kerimun, tuhibbu-l-Afve fa’fu anni.” – “O Allahu, Ti si Onaj koji oprašta grijehe, Plemeniti, voliš opraštati – pa, oprosti mi.”
عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ قَالَ قَالَ رَسُولُ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ: مَنْ صَامَ رَمَضَانَ إِيمَانًا وَاحْتِسَابًا غُفِرَ لَهُ مَا تَقَدَّمَ مِنْ ذَنْبِهِ رواه البخاري (38)، ومسلم (760).
U jednom od najpoznatijih hadisa o mjesecu ramazanu, a kojeg prenosi Ebu Hurejre Poslanik, a.s., kaže: „Ko (is)posti ramazan vjerujući i nadajući se nagradi, biće mu oprošteni grijesi koje je prethodno počinio!“ (Buhari, Muslim)
Ako razmislimo o ovim hadisima shvatit ćemo da fokus naših težnji, odnosno glavni cilj tokom mjeseca ramazana, a i poslije, treba biti oprost grijeha. Jer, to je garancija za dobro (haseneh) na ovom, a i na budućem svijetu.
Tevba – pokajanje poslije grijeha i traženje oprosta od Allaha, dž.š., je dužnost svih muslimana.
Ako se učinjeni grijeh odnosi samo na Allahov hakk, a ne povezuje s pravom nekog od ljudi, onda tevba ima tri šarta (uvjeta):
- da odmah prestane sa činjenjem tog grijeha;
- da se srcem kaje zbog njegovog izvršenja;
- da čvrsto odluči da se nikada više neće vratiti tom grijehu.
Ako jedan od ovih šartova izostane, tevba nije ispravna.
A ako je, pak, grijeh učinjen prema nekom od ljudi, onda postoji i dodatni šart (uvjet): da se izmire materijalni i moralni hakkovi prema dotičnim osobama.
Zbog svega navedenog, slobodno možemo kazati da je jedan od znakova primljenog posta osjećaj odbojnosti i mržnja prema očitom grijehu.
Allah Uzvišeni je rekao:
“Allah je nekima od vas pravo vjerovanje omilio, i u srcima vašim ga lijepim prikazao, a nezahvalnost i neposlušnost vam omrazio. Takvi su na pravom putu.” (El-Hudžurat, 7)
Ako čovjek zaista ostavi grijeh(e) koje je činio prije ramazana i ako ima iskren nijjet da se čuva toga u budućnosti, definitivno je znak primljenog posta.
Mjesec ramazan trebali bismo ispratiti na sljedeći način:
- Iskrenim pokajanjem (Tevbe-i Nesuh) od svih grijeha i prijestupa.
2. Nijjetom za popravljanje naše budućnosti – da imamo čvrstu namjeru da budemo bolji poslije ramazana nego prije njega, jer, propao je onaj ko je znao za svoga Gospodara u ramazanu, a zaboravio Ga poslije.
3. Sa strahom da naša djela neće biti primljena, da čovjeka poslije ramazana prati bojazan da djela neće biti primljena.
Allah Uzvišeni je sakrio prihvatanje djela kako bi srca ostala između nade i straha.
Prenosi se od Alije, r.a., da je rekao: “Oni su se više brinuli hoće li im djelo biti primljeno nego za samo djelo. Zar nisi čuo riječi Uzvišenog:
(إِنَّمَا يَتَقَبَّلُ اللَّهُ مِنَ الْمُتَّقِينَ) [المائدة: 27] – Allah prima samo od onih koji su dobri (bogobojazni). (El-Maideh, 27)”
Neki naši ispravni prethodnici su bivali tužni za bajram, pa bi im govorili: ovo je dan radosti. Oni bi odgovarali: “Upravo tako, ali ja sam rob kojem je naređeno djelo, a ne znam da li je primljeno.”
amazan čak šest do šest mjeseci poslije ramazana moliti Allaha da im primi ramazanske ibadete.
4. Biti zahvalan Allahu, dž.š., što nam je omogućio da doživimo amazan te u njemu postimo I klanjamo – jer mnogima to nije dato. Trebamo također moliti Allaha, dš.š., da nam omogući da u imanu, zdravlju I rahatluku dočekamo još mnogo ramazana.
Spomenut ćemo još nekoliko osnovnih znakova primljenog posta, a Uzvišeni Gospodar najbolje zna:
-Da stanje Allahovog roba poslije posta bude bolje nego prije ramazana. Da osjeti smirenost u prsima i da lakše čini ibadete.
-Nastavljanje činjenja dobrih djela i poslije ramazana te borba protiv svojih strasti
Gospodar ramazana je Gospodar i svih ostalih mjeseci, tako da čovjek treba nastaviti sa ibadetom i poslije ramazana. Nek nastavi sa noćnim namazom, učenjem Kur’ana Časnog, nek udjeljuje sadaku, nek održava rodbinske veze i lijepo se ophodi prema ljudima. Nek pripazi na sve pohvalne karakterne osobine (ahlak-i hamideh) i istrajava u njima, a nek se kloni negativnih (ahlak-i zemimeh). Čuvati sve svoje organe (jezik, oči, um, srce) od griješenja i neposlušnosti Stvoritelju.
Imam Ibn Redžeb El-Hanbeli nam objašnjava: Ako nakon dobrog djela dođe drugo dobro djelo – to je znak prihvatanja (da je djelo primljeno), a ako poslije dođe grijeh – to je znak odbijanja.
Čovjek nipošto ne smije ibadet zamijeniti grijesima pa da tako sam sebi zulm – veliku nepravdu učini.
-Ustrajnost u dobrim djelima
Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi radio neko djelo ustrajavao u njemu.
Najdraža djela Allahu Uzvišenom su ona koja se rade stalno, makar bila mala.
– Post šest dana mjeseca ševvala i dobrovoljni ibadeti
Čuvanje nafila-namaza i dobrovoljnog posta nakon ramazana nadoknađuje manjkavosti u farzovima.
-Da zavoliš ibadet i osjetiš smiraj u njemu jer srce nalazi spokoj u zikru i pokornosti Allahu:
„A srca se doista, kad se Allah spominje smiruju!” (Er-Ra’d, 28)
-Ljubav prema pobožnim ljudima i udaljavanje od grješnika.
–Često traženje oprosta (istigfar).
Ljubav prema ibadetima i osjećaj Allahove pomoći u dobrim djelima te zatvaranje puteva ka grijesima.
Ibn Usejmīn, rahimehullah, rekao je: “Mogu postojati znakovi za onoga kome je Allah primio djelo – bilo da su hadžije, postači, oni koji udjeljuju sadaku ili klanjaju – a to su: širina (smirenost) u prsima, radost srca i svjetlost (nur) na licu. Zaista, ibadeti ostavljaju tragove na tijelu onoga ko ih čini – i spolja i iznutra.”
Allahu Milostivi, primi naš post, namaz i sve ibadete.
Oprosti nam grijehe. Izliječi naše bolesne i popravi stanja naša.
Popravi stanje u Palestini, u našoj domovini Bosni i Hercegovini i u cijelom Ummetu.
Učini nas od onih koji Te se sjećaju i zahvaljuju Ti.
Uvedi nas Svojom milošću među Svoje dobre robove.
Muamer ef. Šljivić
Islamic Center ”Bošnjak” Kansas City, MO
