Uz dan zahvalnosti

Share on facebook
Share on twitter
Share on email
Share on facebook
Share on twitter
Share on email

Tri stvari su bitne za uspješan život na ovom svijetu: sigurnost života i imetka, dostupnost hrane i pitke vode, te zdravlje i njegova organizirana zaštita. Ukoliko su ovo troje ispunjeni, prema hadisu Poslanika Muhammeda a.s. čovjek je blagoslovljen. Onaj ko strahuje za svoj život i imetak, te onaj ko nije siguran u svome domu sa svojom familijom, ne može se reći da je sretan i zadovoljan čovjek. Takođe, jedna od najvećih nesreća koja može pogoditi jednog čovjeka jeste da nema dovoljno hrane da nahrani i napoji svoju djecu i suprugu. Čovjek ponekad glad može trpiti i nekoliko dana, ali njegova djeca to ne mogu. Osjećaj da se rođeno dijete ne može nahraniti i situacija u kojoj se prisustvuje patnji svoga djeteta, je nešto najgore što čovjek može iskusiti. Onaj ko je preživio rat, sigurno se suočio sa jednom ili više od ovih nedaća, i sigurno je pretrpio glad, strah i gubitak zdravlja.

Koliko su ove nedaće teška iskušenja, govori i činjenica da su one spomenute u Kur’anu a.š. Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote, i ljetine. a ti obraduj izdržljive, one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: “Mi smo Allahovi i mi ćemo se Njemu vratiti!” Njih čeka oprost od Gospodara njihova i milost; oni su na pravom putu! Kur’an, 2 : 155 – 157. Svih ovih pet kategorija spomenutih u ovdje odnose se na strah za život i strah od gladi. Smatram da se možemo složiti sa hadisom Muhammeda a.s. u kojem kaže:“Ko od vas osvane siguran i bezbjedan u svom narodu, zdravog tijela i ima hrane za čitav dan, tome kao da je sve dunjalučko bogatstvo dato.”[1] Dok Muhammed el-Gazali u svome poznatome djelu Obnovi svoj život veli:”Sigurnost, zdravlje i dnevna dostatnost pružaju zdravom razumu priliku da mirno i ispravno razmišlja, takvim razmišljanjem koje može izmijeniti tok čitave istorije, pa kako da ne može život jednog pojedinca?”[2]

Nažalost, čovjek se počesto opterećuje brigama o budućnosti i strahom od onog što ona donosi. Šta će se desiti za godinu ili deset, šta ako se izgubi posao ili bolest oprhva tijelo? Dakako, to ne znači da se čovjek ne treba pripremati i planirati za svoju budućnost. Ali ako se stalno živi u brigama i nadanjima za sutra, zaboravit ćemo svoj udio u današnjm danu, a to vodi propasti. el-Gazali takođeveli: “Uistinu, predskazivati kritička stanja i oskudice prije nego one nastupe, je velika glupost, jer to često postaje otjelovljenje perioda koji izaziva pesimizam; pa čak ako čovjek i pogodi ono što je on očekivao da se desi, opet je to narušavanje sadašnjosti stvarima budućnosti, a to je potpuno pogrešno. Obaveza čovjeka je da započne svoj dan kao da je taj dan zaseban svijet, po onome što on sadrži od vremena i prostora.”[3]

Prevelika očekivanja i maštanja u budućnosti vode samo razočarenju, pesimizmu i potištenosti, a u našem narodu ostao je zapis o vezan za pretjerano planiranje u liku Nasrudina Hodže. Njega su jednom prilikom upitali: “Boga ti efendija, kako znaš da Bog postoji?” On se malo zamilio pa je odgovorio: “Znam da Bog postoji, jer kako god ja isplaniram, ne bude onako kako sam ja isplanirao, nego kako je neko drugi htio.”

Gornji hadis koji smo citirali uči nas da je sigurnost, hrana i zdravlje najbitnije da čovjek bude sretan i zadovoljan. Unatoč činjenici da većina nas koji živimo na Zapadu ne mora razmišljati o ove tri stvari, ipak smo opterećeni brigama, izazovima, planovima i problemima. Upitajmo se: “Jesmo li mi sretni? Ako nismo, zašto? Ostavimo na trenutak sve one velike projekte, planove, nadanja, očekivanja. Zadržimo se na ovome današnjem danu i pogledajmo šta nam je Dragi Bog podario. “Neki ljudi potcjenjuju ono što im je darovano od Allaha, kroz sigurnost i smirenost u njemu samom i njegovoj porodici, na taj način da ne poštuju i negiraju te značajne blagodati a u isto vrijeme preuveličavaju tragove uskraćenosti bogastva i moći. Ovakvo nipodaštavanje jeste nijekanje stvarnosti i upropaštavanje i vjere i dunjaluka. Posjedovanje koje zadovoljava osnovne potrebe, pravilno korištenje onoga što imaš i odbacivanje oslanjanja na želje jeste jezgro duševne veličine i tajna pobjede u teškim uslovima.”[4]

Prenosi se da je čovjek upitao Abdullah ibn Amra el ‘Asa: “Zar ja ne pripadam siromašnim muhadžirima? “A Abdullah mu odgovara: “Imaš li ženu kojoj se pridružuješ?” – “Imam”, reče čovjek. – “A imaš li stan?” – “Imam!”, reče čovjek. – “Ti pripadaš bogatima!”, reče Abdullah. – “Imam čak i slugu”. – “Pa ti si jedan od vladara”? uzvrati mu Abdullah.

Jedan od najvećih izazova sa kojim se sin Ademov danas suočava jeste kako obuzdati svoju dušu i zaštititi je od prevelikih prohtjeva, želja i stremljenja. Naš narod kaže: “Od da mi je, ništa gore nije.” A Šejh Šadi Širazi u svom djelu Đulistan ovako veli: “Gladna usta pohlepnih bogataša može napuniti samo grobna prašina.”

Ukoliko se osvrnemo oko sebe, uvidjet ćemo da oko milijardu ljudi danas živi u teškom siromaštvu. Prema UNICEF-ovom izvještaju preko 22,000 djece svaki dan umre zbog siromaštva. Ona tiho umiru u najsiromašnijim mjestima na zemlji, daleko od savjesti čovječanstva. Od skoro dvije milijarde djece u svijetu, njih 640 miliona, ili svako treće, nema sigurnog krova nad glavom, 400 miliona, ili svako peto, nema čiste vode ili hrane, i 270 miliona, ili svako sedmo, nema zdravstvene zaštite.[5]

Volio bih da vrednujemo ove tri osnovne blagodati koje mi i naše familije za gotovo uzimamo. O zdravlju, hrani i sigurnosti gotovo da i ne razmišljamo, kad u glavi listamo sve stvari koje nemamo, kao što su veća kuća, novije auto, skuplje odijelo, itd. Svjestan sam da se svakodnevno suočavamo sa različitim nedaćama i problemima, u porodici, na poslu ili u školi. Ipak, te životne prepreke čine naš dunjalučki put zanimljivijim, svrsishodnijim i ljepšim. Čovjek je stvoren da se trudi i bori kroz život, kako bi zaradio svoje mjesto na ovom i budućem svijetu. “Mi smo čovjeka zbilja stvorili da se trudi” Kur’an; 90:4

Kao vjernici trebali bi znati da je naš životni put određen, i ništa nas ne može zaobići ono što je suđeno da nas pogodi, a ništa nas ne može pogoditi ono što je suđeno da nas zaobiđe. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda da je jednoga dana sjedio iza Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve selleme, i da mu je rekao: “Mladiću, ja ću te poučiti nekoliko veoma bitnih riječi: pazi na Allaha, i On će na tebe paziti, pazi na Allaha, pa ćeš Ga naći uvijek u svojoj blizini (kako te pomaže). Ako budeš od koga nešto tražio, traži samo od Allaha, a ako tražiš pomoć, onda je samo od Allaha traži. Znaj da, kada bi se cijeli svijet sakupio da ti koristi nečim, neće ti koristiti nimalo više nego što ti je Allah već propisao i odredio, a isto tako kada bi se sakupili da ti nečim naude, ne bi ti naudili ništa više nego što ti je Allah već bio propisao i odredio; pera (za pisanje odredbi) podignuta su, a tinta se osušila (određeno se više ne mijenja).”

Da zaključimo, onaj kome je Allah podario blagodati dobrog zdravlja, osjećaja sigurnosti gdje god ide i živi, dovoljno opskrbe, i sigurnost familije, dato mu je svako dobro od Allaha, dobro koje možda neko drugi nema. Stoga, ne bi trebali započeti dan a da se ne zahvalimo Allahu na Njegovim blagodatima. Neka nam ovaj praznik bude podsjetnik na sreću i blagodeti koje imamo, živeći u blagostanju, sigurnosti i zdravlju. Takođe, neka nam saznanje o tome bude podstrek da Allahu dž.š. budemo češće zahvalni, ne samo riječima, koje ponekad usput izgovaramo, već i našim djelima i lijepim postupcima.


[1]Buharija, Tirmizi, Ibn Madže.

[2]Muhammed el-Gazali, Obnovi svoj život, Konjic, Medžlis Islamske Zajednice, 2000, p. 19

[3]Ibid, p. 19

[4]Ibid, p. 20

KALENDAR DOGAĐAJA

07. October 2022.
08. October 2022.
15. October 2022.
22. October 2022.