Sva hvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova. Hvalimo Ga, tražimo Njegovu pomoć i oprost. Utječemo se Allahu od zla naših duša i naših loših djela. Koga Allah uputi – niko ga ne može na stranputicu odvesti; a koga On ostavi da luta – niko ga ne može uputiti. Svjedočim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, koji nema sudruga, i svjedočim da je Muhammed a.s. Njegov rob i Poslanik.
Draga braćo i sestre,
Živimo u dobu stalne povezanosti. Naši telefoni nikada nisu daleko od naših ruku, a naši umovi rijetko kada miruju. Obavijesti, poruke, e-mailovi i video sadržaji odvlače našu pažnju od trenutka kada otvorimo oči do trenutka kada ih zatvorimo.
Savremeni stručnjaci kažu da se naša pažnja kupuje i prodaje – da su naše vrijeme, naš pogled i naš fokus postali roba. Harris Tristan, bivši etičar dizajna u Googleu i suosnivač „Centra za humanu tehnologiju“, objašnjava da savremene digitalne platforme zarađuju novac upravo kroz „monetizaciju ljudske pažnje“. Prema ovom centru, većina savremenih aplikacija nije napravljena da služi čovjeku, nego da ga kontroliše – da ga učini ovisnim o beskrajnom skrolanju, klikanju i konzumiranju sadržaja.
Ali, mnogo prije ovih modernih upozorenja, islam nas je već poučio da je srce najdragocjenije što posjedujemo – i da ono što zaokupi našu pažnju, zaokupi i naše srce. Uzvišeni Allah kaže u Kur’anu:
وَمَا الْحَيَاةُ الدُّنْيَا إِلَّا لَعِبٌ وَلَهْوٌ ۖ وَلَلدَّارُ الْآخِرَةُ خَيْرٌ لِلَّذِينَ يَتَّقُونَ ۗ أَفَلَا تَعْقِلُونَ
“Ovaj svijet je samo igra i zabava, a kuća Ahireta je bolja za one koji se Allaha boje – zar nećete razumno promisliti?”
(Sura El-En‘am, 6:32)
I kaže:
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا لَا تُلْهِكُمْ أَمْوَالُكُمْ وَلَا أَوْلَادُكُمْ عَنْ ذِكْرِ اللَّهِ ۚ وَمَنْ يَفْعَلْ ذَٰلِكَ فَأُولَٰئِكَ هُمُ الْخَاسِرُونَ
“O vjernici, neka vas imetci vaši i djeca vaša ne odvrate od spominjanja Allaha! A oni koji to učine – sami su gubitnici.”
(Sura El-Munafikun, 63:9)
U ovim ajetima Allah nas upozorava da nas rastresenost – čak i od dozvoljenih stvari – može odvući od sjećanja na Njega, što je istinska hrana i život našeg srca.
Poslanik a.s. je rekao: “Zaista, u tijelu postoji jedan organ: ako je on ispravan, ispravno je cijelo tijelo; a ako je pokvaren, pokvareno je cijelo tijelo. Zaista, to je srce.”
(Buhari i Muslim)
Naš problem danas nije samo u ekranima i uređajima, nego u onome što ti uređaji čine našem srcu – raspršuju ga, okupiraju ga i drže ga zauzetim nebitnim, dok zaboravlja na vječno.
Jedan od načina da Allaha imamo na umu u svakom trenutku svog života jeste da se sjetimo kako je naše vrijeme podijeljeno na tri dijela – prošlost, sadašnjost i budućnost – a islam nas uči kako da u svakom od njih budemo svjesni Allaha.
Prošlost – Kada se prisjećamo prošlosti, islam nas uči da razmišljamo i učimo, a ne da beskrajno žalimo. Sjećamo se Allaha riječima Elhamdulillah za Njegove blagodati i Estagfirullah za naše greške. Razmišljanje o prošlosti treba voditi ka pokajanju (tevbi) i zahvalnosti (šukru), a ne očaju.
Sadašnjost – Sadašnjost je trenutak koji živimo upravo sada, dah koji uzimamo u ovom času. U islamu svaka emocija i svaka riječ može biti povezana s dhikrom – spominjanjem Allaha. Kada nas neko pita “Kako si?”, odgovaramo: Elhamdulillah, dobro sam. Kada vidimo nešto lijepo, kažemo: Maša’Allah. Kada nas nešto ražalosti, kažemo: Estagfirullah. Kada se zadivimo, kažemo: Allahu Ekber ili Subhanallah. To nisu prazne riječi – one ispunjavaju sadašnji trenutak spominjanjem Allaha.
Budućnost – Kada govorimo o budućnosti, Allah nas podsjeća u Suri El-Kehf:
وَلَا تَقُولَنَّ لِشَيْءٍ إِنِّي فَاعِلٌ ذَٰلِكَ غَدًا إِلَّا أَنْ يَشَاءَ اللَّهُ ۚ وَاذْكُرْ رَبَّكَ إِذَا نَسِيتَ وَقُلْ عَسَىٰ أَنْ يَهْدِيَنِ رَبِّي لِأَقْرَبَ مِنْ هَٰذَا رَشَدًا
“I nikako za bilo šta ne reci: ‘Učinit ću to sutra’, osim: ‘Ako Allah htjedne!’ I sjeti se Gospodara svoga kada zaboraviš i reci: ‘Možda će me Gospodar moj uputiti na ono što je ispravnije.’”
(Kur’an, 18:23–24)
Ovi ajeti su objavljeni kada je Poslanik a.s. obećao da će sutradan odgovoriti na određena pitanja, a da nije rekao inša’Allah. Allah ga je blago podsjetio – i sve nas – da budućnost nije u našim rukama, nego u Njegovim. Zbog toga je govor vjernika uvijek prožet poniznošću: inša’Allah – ako Allah htjedne.
Tehnologija može biti ogromni blagoslov – spaja porodice, širi znanje i otvara vrata da’ve. Ali može i porobiti srce. Svaka obavijest, svaki video, svaki klik osmišljen je da nas udalji od razmišljanja i sjećanja na Allaha.
Poslanik a.s. je rekao:
مِنْ حُسْنِ إِسْلَامِ الْمَرْءِ تَرْكُهُ مَا لَا يَعْنِيهِ
“Dio savršenstva čovjekova islama je da ostavi ono što ga se ne tiče.”
(Tirmizi)
Koliko sati gubimo na ono što nas se uopće ne tiče – na ogovaranje, besmislene video zapise ili rasprave? Svijet kaže: “Ostani povezan.” Islam kaze: “Odvoji se od rastresenosti i poveži se sa Allahom.”
Kako povratiti vrijeme i pažnju
- Kroz zikr – spominjanje Allaha.
Jednostavan način da se odupremo rastresenosti jeste kroz stalni zikr. Ponavljaj: Subhanallah, Elhamdulillah, La ilahe illallah, Allahu Ekber. Dok hodaš, voziš, čekaš – trenutke koje tehnologija želi ukrasti, pretvori u ibadet. - Kroz namaz.
Pet dnevnih namaza nisu prekid u danu – oni su njegovi stubovi. Svaki namaz je prilika da zastaneš i kažeš: moje srce pripada Allahu, a ne mom telefonu. - Kroz nijet – namjeru.
Prije nego što otvoriš aplikaciju ili uređaj, zapitaj se: Zašto ovo radim? Ako je zbog znanja, komunikacije ili koristi – Bismillāh. Ako je da ubijem vrijeme – zastani, jer tvoje vrijeme je tvoj život. - Kroz muhasabu – samopropitivanje.
Na kraju svakog dana zapitaj se: Koliko sam vremena danas posvetio Allahu, a koliko dunjaluku?
Omer ibn el-Hattab, r.a., je rekao:
حَاسِبُوا أَنْفُسَكُمْ قَبْلَ أَنْ تُحَاسَبُوا، وَزِنُوا أَنْفُسَكُمْ قَبْلَ أَنْ تُوزَنُوا، وَتَزَيَّنُوا لِلْعَرْضِ الأَكْبَرِ
“Preispitajte sami sebe prije nego što budete preispitani, i odvagnite svoja djela prije nego što budu odvagnuta,
يَوْمَ تُعْرَضُونَ لَا تَخْفَى مِنْكُمْ خَافِيَةٌ
(سورة الحاقة: 18)
i pripremite se za Veliki Dan kada ćete biti izloženi, a ništa od vas neće biti skriveno.”
(Sura El-Hakka, 69:18)
Kao što brojimo kalorije za tijelo, trebamo brojati minute za svoju dušu.
- Kroz jednostavnost i ograničenja.
Izbriši nepotrebne aplikacije, isključi notifikacije, ograniči vrijeme na mreži. Poslanik a.s. je živio jednostavno, smireno i sa svrhom – a smirenost je neprijatelj rastresenosti.
Ibn Kajjim el-Dževzi je rekao:
وَزَمَانُكَ هُوَ حَيَاتُكَ، فَإِذَا ذَهَبَ زَمَانُكَ ذَهَبَتْ حَيَاتُكَ
“Tvoje vrijeme je tvoj život. Kada izgubiš svoje vrijeme, izgubio si svoj život.”
U djelu El-Fevaid Ibn Kajjim upozorava da je vrijeme najdragocjenije što čovjek posjeduje – to je kapital njegovog života. Ko ga rasipa, gubi samu suštinu svoga postojanja. Čuvanje vremena kroz ibadet, korisna djela i spominjanje Allaha među je najuzvišenijim oblicima duhovne discipline.
Tehnologija nam obećava da će nam uštedjeti vrijeme, ali ga najčešće troši. Vjernik, naprotiv, vraća svoje minute Allahu – pretvarajući svaki trenutak u sjećanje, svaku riječ u dhikr, a svaku tišinu u razmišljanje.
Draga braćo i sestre,
Zapitajmo se danas: Ko posjeduje našu pažnju – naš telefon ili naša duša? Srce je stvoreno da zna Allaha, da Ga se sjeća i da Ga voli. Čuvajmo ga od svega što ga udaljava od tog svetog cilja.
Molimo Allaha da nas učini onima koji Ga se sjećaju u svakom trenutku – u prošlosti kroz zahvalnost i pokajanje, u sadašnjosti kroz dhikr i iskrenost, a u budućnosti kroz povjerenje i poniznost.
Allahu, učini naša srca onima koja Te se sjećaju, naše jezike zahvalnima, a naša djela ispravnim. Allahu, blagoslovi naše vrijeme, očisti naše namjere i sačuvaj nas od rastresenosti koja nas udaljava od Tebe. Allahu, učini nas od onih koji iskreno govore inšā’Allāh i žive elhamdulillah.
Amin.
Ve-s-selamu ‘alejkum ve rahmetullāhi ve berekatuh.
