Nećete ostvariti dobročinstvo, sve dok ne budete davali od onoga što vam je najdraže. (Alu Imran, 92)
Abdullah b. Abbas, radijallahu anhu, je rekao: Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je bio najdarežljiviji među ljudima, a najdarežljiviji je bio u Ramazanu…(Buhari, 1902)
Sadaka
Sadaka, kao riječ u arapskom jeziku, povezana je sa iskrenošću i čvrstoćom. U razumijevanju, sadaka je ono što se čini istinski i iskreno, čvrsta i draga srca, bez skrivenih interesa i namjera. Najbolji oblik sadake je osiguranje njene tajnosti, pa čak u toj mjeri da sadaku krijemo i od samih sebe. (…i čovjek koji daje sadaku tako da mu lijeva ruka ne zna šta je dala desna. – hadis)
Koncept sadake u islamu je mnogostruk i vrlo širok. Iako se često dovodi u vezu sa zekatom, a ponekad u neznanju čak i poistovjećuje s istim, vrlo bitno je na početku utvrditi da je sadaka, po svojoj definiciji, uvijek dobrovoljno dobro djelo koje je usmjereneo ka drugom Allahovom stvorenju, u ime Allaha i zarad Njegovog zadovoljstva. Spomenuli smo zekat, kao materijalni ibadet koji je farz i jedan od stubova islama, s ciljem da razumijemo da sadaka zaista može biti materijalna pomoć (kako se i često usko prezentira pod terminom milostinja).
Međutim, sadaka može doći u raznim oblicima koji nadilaze materiju. Ona može biti osmjeh, dobročinstvo, lijep odnos prema drugome, i mnogo još šta. Štaviše, sadaka može biti dodatni sevap za ispunjavanje redovnih i obaveznih dužnosti koje nam je Gospodar naredio poput: izdržavanja porodice, pomaganje bližnjima, poučavanje vjeri, itd. Sve ovo je zasnovano na dokazima iz izvora naše vjere, a ponajviše iz hadisa Resulullaha saws. Navest ćemo samo neke:
Prenosi se od Džabira b. Abdullaha, radijellahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Svako dobro djelo je sadaka. (Buhari, 6021)
Zaista ti nećeš udijeliti nijednu sadaku, želeći njome samo Allahovo zadovoljstvo, a da za nju nećeš biti nagrađen, pa čak i za zalogaj koji staviš u usta svoje žene. (Buhari, 56)
Ebu Zer, radijellahu anhu, je rekao: Rekao sam: O Allahov Poslaniče, šta misliš ako oslabim i ne budem u stanju da činim neka dobra djela?’ Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, mu reče: ‘Sačuvaj ljude svoga zla, jer je to uistinu sadaka! (Muslim, 84)
Znajući da je ramazan mjesec u kome su nagrade sa svako djelo umnogostručene, vjernik će isplanirati svoje ramazanske dane tako da budu ispunjeni svakovrsnim oblicima sadake ne bi li dostigao posebne počasti kod Svoga Gospodara, čemu naposlijetku svako od nas teži.
Sadaka te sačuvala
Često govorimo da je bošnjački narod kroz svoje izreke iznio i isklesao neka od temeljnih učenja vjere za koja možda nije ni znao istinsko utemeljenje. Izreku sadaka te sačuvala, nigdje pod ovim riječima nećemo naći u našim izvorima, ali čitajući Kur’an i Hadis uvidjet ćemo da, u jednom širem razumijevanju njihovog Teksta, ova izreka dakako ima smisla, te da sadaka kao Bogu ugodno djelo, zbilja može utjecati na spas čovjeka od određenog musibeta. Sljedeći hadis je značenjem najbliži pomenutom:
Ko od vjernika otkloni neku ovosvjetsku nevolju, Allah će od njega otkloniti neku od nevolja na Sudnjem danu. Ko olakša dužniku, Allah će njemu olakšati i na ovome i na onome svijetu. Ko sakrije mahanu nekog muslimana na ovome svijetu, Allah će sakriti njegove mahane i na ovom i na onome svijetu. Allah će pomagati robu sve dok on pomaže svome bratu. (Muslim).
Sadekatul-fitr
Kao što se okom primjećuje, naziv ovog ibadeta je sastavljen od dvije riječi i upravo ta specifičnost ga objašnjava i razlikuje od obične sadake, ali i od ostalih ibadeta. Sadaka prirodna, sadaka čista ili pak sadaka prekidanja posta; sve su to različiti načini razumijevanja značenja ove posebne vrste materijalnog izdvajanja koja je vezana isključivo za mjesec ramazan. Kategorija vadžiba (obaveznosti), koju ima u hanefijskom mezhebu, dovoljno govori o važnosti ovog ibadeta.
Dva glavna cilja sadekatul-fitra jesu da se zbrine siromah na dan bajrama i da se postač očisti od eventualnih greški tokom posta. Bitno je reći da osim siromaha, sadekatul-fitr može biti udjeljen i jednoj od svih onih kategorija koje su pobrojane kao one kojima pripada zekat.
Sadekatul-fitr je vremenski ograničen ibadet i može se dati do vremena bajram-namaza. Međutim, ukoliko bi se zakasnilo sa time, obaveza sa obveznika ne bi spala, ali bi se izgubila vrijednost, a sadekatul-fitr bi, u smislu nagrade, postao kao obična sadaka.
Obaveza ovog ibadeta jeste na onome koji posjeduje nisab za zekat, s time što se sadekatul-fitr, za razliku od zekata, daje za sve ukućane, članove porodice. Visina sadekatul-fitra, odnosno količina onoga što se udjeljuje, određena je u hadisu Allahovog Poslanika s.a.v.s., gdje je opisano koliki je taj iznos u naturi, a kada se to pretvori u novac, shvaća se da se radi o prehrani ili obroku za jednu osobu tokom jednog dana. Hanefijski učenjaci su smatrali da je bolje izvršiti izdvajanje u novcu, osim u doba kada vlada nestašica hrane.
Vrlo je važno da se na vrijeme izvrši obaveza sadekatul-fitra, ali i da se ne zaboravi i dobrovoljna sadaka koju treba praktikovati tokom cijelog ramazana, a onda i uvesti kao redovno dobro djelo i nakon njega.
Mr. Emin ef. Grahić
Association of Bosniaks of Delaware Valley – Philadelphia
