U ovo doba ekstremizma, veoma je važno da se podsjetimo da je Islam vjera srednjeg puta. Allah dž.š. kaže u Kur’anu:
“I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da poslanik bude 
protiv vas svjedok. I Mi smo promijenili Kiblu prema kojoj si se prije okretao samo zato da bismo ukazali na one koji ce slijediti Poslanika i na one koji ce se stopama svojim vratiti* – nekima je to bilo doista teško, ali ne i onima kojima je Allah ukazao na Pravi put. Allah nece dopustiti da propadnu molitve vaše. – A Allah je prema ljudima zaista vrlo blag i milostiv.” (El-Bekara, 143)
Napuštajuci srednji put, ljudi uglavnom idu u ekstremizam. Na jednoj strani je ekstremizam ateizma, bez vjere i duhovnosti, a na drugoj strani je vjerski ekstremizam. Neki pripadnici naše vjere, Muslimani, takoder nisu imuni na ovu vrstu ekstremizma. Medutim, s obzirom da je Islam posljednja poruka ljudskom rodu od Gospodara, Islam posjeduje ugraden mehanizam suocavanja sa ekstremizmom. On takoder vrlo jasno definiše ovu neželjenu tendenciju kako bi je Muslimani mogli raspoznati i držati se podalje od nje.
Poslanik Muhammed a.s. nas je upozorio na tri vrste vjerskog ekstremizma:
(1)Guluvv وُ لُالغ(pretjerivanje u vjeri)
(2)Tenettu’ (sitnicarenje, cjepidlacenje u vjeri)
(3)Tešdid ili tešeddud (grubost)
1.Prva vrsta je guluvv i ona se odnosi na osobu koja toliko pretjeruje u praktikovanju vjere da cesto prelazi granice koje su postavljene Kur’anom i Sunnetom. Poslanik a.s. je rekao:
وُ إّّياكمّلُوُ اّّلدين فّي وّالغلُمُ بّالغكَقَّبلكّْانمَّنَكَمَّا هّلالدين فّي فّإنِ
“Cuvajte se pretjerivanja u vjeri. Narodi prije vas su uništeni kao rezultat njihovog pretjerivanja.”(Ahmed)
Primjer ovoga možemo vidjeti za vrijeme Hadždža, kada neki ljudi uzimaju veliko kamenje na džemretima, iako su dovoljni i mali kamencici, kako je i objašnjeno u Sunnetu.
2.Druga vrsta ekstremizma o kojoj nas je Poslanik a.s. upozorio jeste tenettu’ (sitnicarenje u vjeri). Poslanik a.s. je rekao:
عِو هّلكالمتنط ن ,ّقالها ثّلاثا
“Uništeni su oni koji su sitnicarili.”(to je ponovio tri puta) (Muslim)
Imam Navavi r.a. je rekao: (Znacenje ove rijeci je) “Oni koji prelaze granicu u svojim govorima kao i u svojim djelima.”
3.Treci ekstremizam je tešdid ili tešeddud (grubost). Poslanik Muhammed a.s. je rekao:
َّّهَّّذا إّن،ّّ يّسر اّلدينإٌّلا غّلبه اّلدين وّلن يّشادأحد
Ova vjera zaista lahka. Niko nece biti tvrd i grub u ovoj vjeri, a da ga ona nece ophrvati.” (Nesa’i)
Grubost pogada ljude i oni bivaju vremenon iscrpljeni sa tim. Zato je prisutna praksa da oni koji postanu previše grubi u vjeri, da je ustvari ostavljaju potpuno nakon izvjesnog vremena, jer takva grubost nije prirodena Islamu.
Potrebno je prvo objasniti šta nije vjerski ekstremizam. Klanjanje pet dnevnih namaza, post u mjesecu Ramazanu, covjek koji pusti bradu slijedeci time Sunnet ili žena koja nosi hidžab i koja se pokorava Allahovoj naredbi, ništa od gore navedenog ne spada u ekstremizam. Ovo su osnovna ucenja Islama i u skladu su sa Kur’anom i Sunnetom.
Najlakši nacin je da se kaže da je ekstremizam sve što se udaljava od Sunneta Božijeg Poslanika a.s. To se najbolje vidi iz primjera Božijeg poslanika a.s. kada mu je receno da su neki ljudi rekli da ce klanjati citavo vrijeme bez prekida, da ce postiti citavo vrijeme,, ili da se nece nikada ženiti. On a.s. ih je licno ukorio i rekao da on klanja i da se odmara, da posti i da mrsi, i da se ženi takode, te da “onaj koji ne slijedi moj Sunnet, meni i ne pripada”. Drugim rijecima, odstupanje od Sunneta vodi pravo u ekstremizam i odvraca od zajednice vjernika. Zato vidimo da ekstremisti uglavnom traže da se odvoje od zajednice.
Kada pogledamo u sadašnje ekstremiste, ljude koji sebe prozivaju “Islamskom državom”, primijeticemo ustvari da su oni potpuno van Sunneta. Ubijanje zarobljenika nije Sunnet, smaknuca žena i djece nije Sunnet, medusobno ubijanje Muslimana nije Sunnet, nasumicno bombardovanej nije Sunnet, itd. Svi ugledni muslimanski ucenjaci, ukljucujuci i našeg Reisu-l-Ulemu mr. Husein ef. Kavazovica su proglasili ove ljude ekstremistima.
Mi se moramo cuvati podalje od svake vrste ekstremizma. Sasvim je normalno da se u ovom vremenu pokaže zabrinutost za ukupno stanje Ummeta i da se ponudi pomoc. Medutim najbolja vrsta pomoci je kod kuce. Pomoci se može sa radom za džamiju, radom u zajednici, hranjenjem gladnih, obezbjedivanjem potreba onih kojima je najprece, poducavanjem onih kojima treba znanje, izgradnja nove i vece džamije, bolje škole, boljaezajednice, …itd. itd.
Može se takode pomoci ljudima koji žive u Bosni i Hercegovini. Povratnici u Srebrenicu i mnoga druga mjesta gdje djeca nemaju cak ni dovoljno školskih udžebenika, a familije nemaju dovoljno ogrijeva za zimu.
Nemojmo padati na ekstremisticku propaganda. Neka nas Allah dž.š. sacuva od svih vrsta ekstremizma i neka nas uputi da budemo produktivni pripadnici naših džemata/zajednica.
Amin!
