Dr Craig Considine je naučnik, profesor, globalni govornik i medijski saradnik sa sjedištem na Odjelu za sociologiju na Univerzitetu Rice. Autor je Humanost Muhammada: Kršćanski pogled (Blue Dome Press, 2020), i Islam u Americi: Istraživanje problema (ABC-CLIO 2019), između ostalih.
Nedavno je u Newsweek-u napisao zapažen osvrt o tome šta možemo naučiti od Poslanika Muhammeda a.s. u borbi protiv korona virusa pod naslovom Može li samo moć molitve zaustaviti panedemiju poput Korona virusa: Čak je i Poslanik Muhammed smatrao drugačije. On veli da „Pandemija COVID-19 prisiljava vlade i medijske izvore da pruže najtačniji i najkorisniji savjet svjetskom stanovništvu, jer je ova bolest doista globalna.“
Zdravstveni radnici i naučnici koji proučavaju prijenos i učinak pandemije u velikoj su potražnji ovih dana. „Stručnjaci poput imunologa dr. Anthonija Faučija i medicinskog reportera dr. Sandžaj Gupte kažu da su dobra higijena i karantena ili praksa izoliranja od drugih u nadi da će se spriječiti širenje zaraznih bolesti, najučinkovitije sredstvo za zadržavanje COVID-19 .“
U svome tekstu dr. Considine čitaoce pita: „Znate li ko je još predložio dobru higijenu i karantin za vrijeme pandemije?“ „Bio je to“ veli on „Muhammed, Poslanik islama, prije više od 1300 godina.“ Iako on nikako nije “tradicionalni” stručnjak za pitanja smrtonosnih bolesti, Muhammad je ipak imao korisne savjete za sprječavanje i borbu protiv razvoja poput COVID-19.
Dalje dr. Considine navodi nekoliko hadisa koji govore o održavanju čistoće i sprečavanju širenja zaraze među stvanovništvom:
Muhammed a.s. je rekao: ”Ako čujete da se u nekom mjestu pojavila kuga, nemojte ići u to mjesto, a ako ste se zatekli u mjestu u kojem se pojavila kuga, nemojte napuštati to mjesto.” (Buharija i Muslim)
Također je rekao: “Oni koji imaju zarazne bolesti trebaju se držati podalje od onih koji su zdravi.”
Također, autor hvali Poslanika Muhammada a.s. koji je podsticao muslimane da se pridržavaju higijenskih postupaka koji bi ljude čuvali od zaraze navodeći sljedeće hadise:
“Čistoća je dio vjere.” (Muslim)
“Operite ruke nakon što se probudite; ne znate gdje su se ruke pomjerale dok spavate.” (Buharija i Muslim)
“Blagoslovi hrane leže u pranju ruku prije i nakon jela.” (Ebu Davud)
Nekoliko beduina došlo je Poslaniku pa reklo: ‘O Allahov Poslaniče, hoćemo li se liječiti?’, a on im odgovori: ‘Svakako, Allahovi robovi, liječite se, jer Allah, dželle dželaluhu, nije stvorio bolest a da za nju nije dao lijek, osim jedne.’ Oni ga upitaše: ‘Koja je to bolest?’, a on im odgovori: ‘To je starost.’” (Tirmizi)
Ono što je po autoru najvažnije po pitanju Muhammed a.s. jeste to da je znao kada i kako uravnotežiti vjeru s razumom.
Kritikujući sugestije da je najbolje da se molitvom bori protiv koronavirusa, nego pridržavanjem osnovnih pravila socijalne udaljenosti i karantene, autor navodi primjer iz života Muhammeda a.s.
“Razmislite o sledećem kazivanju koje prenosi perzijski učenjak iz 9. vijeka El-Tirmizi: Jednog dana Poslanik Muhammed primijetio je beduina kako ostavlja svoju kamilu bez vezivanja. Pitao je beduina: “Zašto ne vežeš svoju kamilu?” Beduin je odgovorio: “Pouzdam se u Boga.” Poslanik tada reče: “Zaveži svoju devu najprije, pa se uzdaj u Boga.”
Završavajući svoj kratki osvrt na metode sprečavanja širenja virusa i liječenja dr. Considine navodi da je „Muhamed podsticao ljude da traže upute u svojoj religiji, ali nadao se da će poduzeti osnovne mjere predostrožnosti za stabilnost, sigurnost i dobrobit svih. Drugim riječima, nadao se da će ljudi upotrijebiti njihov zdrav razum.“
Preneseno iz Newsweek od 17. marta
Preveo i priredio
Hazim Fazlić
