Search
Close this search box.

Ramazanski nasihat – 24. noć

Traženje oprosta i činjenje dove

Hvala Uzvišenom Stvoritelju na svim blagodatima sa kojima nas je počastio, a koje ni izbrojati ne možemo. Salavat i selam na Muhammeda s.a.v.s., njegovu porodicu i na sve njegove sljedbenike do Sudnjega dana. Gospodaru naš, znanje nam povećaj i upiši nas među one koji su iskreni.

Nalazimo se u posljednjoj trećini mjeseca ramazana a to je period kada je Allah posebno milostiv, od kazne posebno prašta, jer od džehennemske vatre izbavlja. Međutim, za milost i praštanje treba se i potruditi. Čovjek je po svojoj prirodi sklon griješenju, ali to ne znači da grijeh treba pravdati već priznati svoje slabosti, nedostatke i propuste koje imamo kako bi se iskreno pokajali i svoje stanje na bolje mijenjali. Pored iskrenog pokojanja za počinjeni grijeh neophodno je i odustati od lošeg djela kojeg činimo te odluku donijeti da se tom lošem djelu nećemo vratiti.

Ukoliko se prema ljudima ogriješimo onda je neophodno ida zatražimo od tih ljudi oprost zbog tog prijestupa, jer i to je jedan od temelja na kojima stoji pokajanje. Dragocjeno vrijeme koje je pred nama iskoristimo da popravimo naše stanje kroz slijedeće postupke: tražimo oprosta od Gospodara za počinjene prijestupe prema Njemu, tražimo halala od osoba koje smo povrijedili i činjenje dove intenzivirajmo.

Uzvišeni Stvoritelj nam je dao u obavezu (farz) određene ibadete da izvršavamo, kao što su pet dnevnih namaza, post mjeseca ramazana, davanje zekata itd. U slučaju da ih musliman ne obavlja učinio je grijeh za koji, čim prije, se treba Allahu pokajati te obaveze prema Njemu izvršavati. Allah dž.š. u Kur’anu kaze: “Allah voli one koji se kaju i one koji se čiste” (El Bekare, 222.) Enes ibn Malik r.a., prenosi da je Muhammed s.a.v.s., rekao: “Allah se više obraduje tevbi (pokajanju) jednog roba, nego što je radost nekog od vas kad izgubi devu u pustinji pa je nađe” (Buhari i Muslim). Budimo svjesni da Allah prašta ali sa pokajanjem treba požuriti, jer ne znamo koliko ćemo živjeti. Vrata pokajanja prema Gospodaru su stalno otvorena osim u dva trenutka: Allah ne prima pokajanje kada duša dođe do grla i kada Sunce izađe sa zapada. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Ko se pokaje prije nego što Sunce izađe sa zapada, Allah će mu primiti pokajanje.” (Muslim)Zaista Allah prima pokajanje Svoga roba, sve dok mu duša ne dođe do grla (tj. sve dok čovjeku ne dođe smrt).” Dakle, nije dobro odlagati pokajanje, jer ne znamo koliko dugo ćemo živjeti a smrt nas, ne daj Bože, u grijehu može zadesiti, jer je naše preseljenje Sudnji dan za nas. Budimo svjesni uslova tevbe (pokajanja)i budimo svjesni dva vremena kada pokajanje od koristi neće biti.Svakog dana, musliman treba nastojati da popravi svoj odnos prema Gospodaru kako bi mu se kroz činjenje ibadeta približioa idealna prilika za to jeste i mjesec ramazan koji je na izmaku.

Imajući u vidu da čovjek čini prijestupe i prema ljudima, jako je bitno da kod sebe razvijemo osjećaj i smognemo snage da kažemo halali brate, zaista sam pogriješio, nisam trebao tako, molim te oprosti mi. Moramo znati da ne možemo ući u džennet, a u grijehu smo prema drugome. Propuste koje uradimo prema ljudima Allah neće oprostiti, već se halaliti moramo. Neophodno nam je i kada nas neko uvrijedi iiskreno oprosta traži, da smognemo snage i kažemo: “Halalim ti brate”. Nemojmo sebi dozvoliti da pomislimo, a kamoli izgovorimo bratu muslimanu: “Ja sam sa tobom završio za sva vremena i nikada ti neću halaliti.” Ako dublje razmislimo, upravo je suprotno od kazanog. Srest ćemo se itekako i halaliti, ali je samo pitanje da li na ovom ili na onom svijetu kada će biti neuporedivo teže izravnati račune, tj.halaliti se. Da, ne možemo svi biti bliski, ali se muslimani međusobno trebaju poštovati, jer nam Allah u Kur’anu kaže: “Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte! (Ali Imran, 103). Ebu Hurejre r.a., prenosi od Muhammeda s.a.v.s. sljedeće: “Ko otkloni mu’minu (vjerniku) teškoću od dunjalučkih teškoća, Allah će njemu otkloniti teškoću od teškoća Sudnjega dana. A ko olakša onome koji je u nevolji, Allah će njemu olakšati i na dunjaluku i na ahiretu. A ko sakrije (sramotu) muslimana, Allah će sakriti (njegovu sramotu) i na dunjaluku i na ahiretu. Allah pomaže Svome robu onoliko koliko on pomaže svome bratu.” (Muslim) Prenosi se od Ibn-Omera r.a., da je Muhammed s.a.v.s., rekao: ”Musliman je muslimanu brat, ne čini mu zulum niti ga predaje, ko pomogne brata muslimana kad mu bude potrebno, Allah će njega pomoći kad mu bude potrebno. Ko sakrije mahane muslimana, Allah će sakriti njegove mahane na Sudnjem danu.” (Buharija i Muslim) Prenosi se da je Muhammed s.a.v.s., rekao: “Najbolji musliman je onaj od čijih ruku i jezika su mirni drugi muslimani.” (Muslim). Bavimo se svojim mahanama a ne tuđim, jer Allah dž.š. je kadar da na Sudnjem danu oprosti grijeheprema Njemu, ali propusti koje smo imali prema drugim ljudima to Gospodar, iz pravednosti svoje, neće oprostiti, jer se međusobno trebamo halaliti.

Treća stvar na koju trebamo posebno obratiti pažnju, a naročito u posljednjih deset dana ramazana jeste i činjenje dove. Allah dž.š. u Kur’anu kaže: “A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na Pravom putu.“ (El-Bekare, 18). Selman r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s., rekao: “Vaš Gospodar, Blagoslovljeni i Uzvišeni, je Stidljiv i Častan – stidi se od Svoga roba, koji podigne svoje ruke ka Njemu, da mu ih vrati praznim!“ (Ebu Davud) Ebu Hurejre r.a., prenosi da je Muhammeds.a.v.s., rekao: “Nema tog vjernika, koji upravi lice svoje prema Allahu dž.š., moleći Mu se, a da mu Allah dž.š., ne udovolji dovi: ili na dunjaluku, ili će mu je sačuvati za ahiret – sve dok ne bude brzao! Rekoše: Allahov Poslaniče, kako će to čovjek brzati? Reče: Govoriće – učio sam dovu i učio, ali ne vidim da mi se na dovu odaziva!?“ (Buhari)

Cijenimo dovu, jer sa njom mnogo dobijamo. Budimo sigurni da će Allah dovu ukabuliti, ako smo iskreni i ispravni u tome što radimo. Rekao je Muhammed a.s.: “Dovite Allahu sa ubjeđenjem da će vam se odazvati, primiti“ (Ahmed, Tirmizi). Sumnjajmo u sebe i svoje postupke, a ne u Allaha. Preispitajmo sebe, jesmo li ispunili uslove za kabul dove. Uslov da bi dova bila primljena, pored iskrenosti jeste ihalal ishrana. Ibn Abbas r.a., pripovjeda: “U prisustvu Muhammeda s.a.v.s., se prouči ajet: “O ljudi, jedite halal i dobre stvari koje nalazite na Zemlji!“ – pa Sa’ad b. Ebi Vekkas r.a., ustade i reče: Allahov Poslaniče, moli Allaha dž.š., da me učini čovjekom kojem se prima dova. Muhammed s.a.v.s., mu reče: O Sa’ade, nek ti hrana bude halal – bićeš čovjek kojem se prima dova! Tako mi Onoga u čijoj je ruci Muhammedova duša, čovjek će ubaciti haram zalogaj u svoje tijelo, zbog kojeg mu se neće primati djelo 40 dana, i svaki čovjek čije se tijelo uzgoji na haramu i kamati džehennemska vatra ga je najpreča!“ (Taberani)

Nastojmo u narednim večerima pojačati ibadete, jer je Muhammed s.a.v.s. rekao: “Allah se spušta svake večeri u zadnjoj trećini noći na nama najbliže nebo i kaže ko mi sada dovu čini da mu se odazovem, ko nešto traži pa da mu dam, ko traži oprost pa da mu oprostim sve dok se ne pojavi zora.“ (Buhari i Muslim)

Sead ef. Isović

Imam u Islamic Community of Bosniaks North Carolina Charlotte

Gospodaru naš, oprosti nama, roditeljima našim, braći I sestrama našim i ne dopusti da u srcima našim bude imalo zlobe. Gospodaru naš podari nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sačuvaj nas kazne u vatri. Počasti nas proživljenjem u društvu Muhammeda s.a.v.s. Amin!!!

Posljednje vijesti

KALENDAR DOGAĐAJA

29. December 2023.