Vjeronauka u doba pandemije u bošnjačkim mektebima na području Sjeverne Amerike

Ovaj rad ima za cilj istražiti odgovore bošnjačkih džemata na prostoru Sjeverne Amerike na izazov pandemije i zatvorenosti američkog društva tokom većeg dijela 2020. godine. Poseban akcent stavlja se na izvođenje vjeronauke, kao jedne od najvažnijih aktivnosti u džematima. U izradi ovog rada korištene su informacije dostupne na web stranici Islamske Zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike (IZBSA), dopisi i instrukcije imamima i džematima od strane rukovodstva IZBSA, rezultati ankete sprovedene od strane Ureda sa vjerske poslova IZBSA među imamima tokom mjeseca oktobra, a o načinu izvođenja vjerske nastave tokom pandemije. Također, autor se koristio i ličnom korespondencijom sa pojedinim imamima, ali i vlastitim iskustvom rada i djelovanja kao imama tokom pandemije u široj okolini Čikaga.

Islamska Zajednica Bošnjaka u Sjevernoj Americi

Islamska Zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike službeno je formirana 2003. kao Islamsko Udruženje Bošnjaka Sjeverne Amerike (IABNA). U godini osnutka imala je dvadesetak džamija i organizacija članica, da bi danas na području Sjeverne Amerike bilo aktivno 59 džemata kojima je Islamska Zajednica (sada IZBSA na bosanskom ili ICNAB na engleskom) krovna organizacija. Njih pedeset i pet je u Sjedinjenim Američkim Državama, a četiri u Kanadi. Džemati su podijeljeni u četiri medžlisa, odnosno oblasti. Na čelu svakog medžlisa je oblasni imam. Muftija za područje Sjeverne Amerike, dr. Sabahudin ef. Ćeman, profesionalno je angažiran na toj poziciji. Osim muftije, generalni sekretar Islamske Zajednice takođe je uposlen puno radno vrijeme i brine o administrativnim i financijskim stvarima Zajednice.

Osim redovnih namaza i drugih vjerskih aktivnosti, džemati organiziraju vjersku nastavu za djecu, omladinu i starije. Vjeronauka se izvodi subotom, nedjeljom ili i subotom i nedjeljom, zavisno od veličine i potrebe džemata. Pojedini imami, uz vikende, organiziraju i vjersku nastavu u poslijepodnevnim ili večernjim satima i radnim danima, u zavisnosti od veličine i potrebe džemata, ali i angažiranosti imama i ostalih vjeroučitelja. Veći džemati, njih 6 ili 7, imaju i preko 200 upisane djece u mektebima, dok manje zajednice u prosjeku imaju između 50 i 100 djece.

COVID-19

Pandemija COVID-19, poznata i kao pandemija koronavirusa, uzrokovana je teškim akutnim respiratornim sindromom koronavirusom 2 (SARS-CoV-2).[1] Bolest je prvi put identificirana u decembru 2019. u Wuhanu u Kini. Međunarodna zajednica od samog početka gledala je na pojavu virusa sa zabrinutošću, da bi u martu 2020. njegovu pojavu proglasila globalnom pandemijom. Sa oktobrom mjesecom 2020. godine potvrđeno je 36,5 miliona slučajeva, kao i više od 1,06 miliona smrtnih slučajeva pripisanih COVID-19.[2]

Vlade širom svijeta uvele su zabrane, ograničenja i preporuke da bi se suzbilo ili usporilo širenje virusa. Preporučene preventivne mjere uključuju pranje ruku, prekrivanje usta prilikom kihanja ili kašljanja, socijalno udaljavanje, nošenje maske za lice na javnim mjestima, dezinfekciju površina, filtriranje zraka i nadzor i samoizolaciju osoba izloženih ili sa simptomima. Primijenjena su ograničenja putovanja, zaključavanja, kontrola opasnosti na radnom mjestu i zatvaranje objekata. Pandemija i mjere odgovora doprinijele su društvenim i ekonomskim poremećajima, uključujući najveću globalnu recesiju od Velike depresije.[3]  Oko 100 miliona ljudi moglo bi zapasti u ekstremno siromaštvo, a 130 miliona ljudi ostati gladno.[4] Pandemija je dovela do odlaganja ili otkazivanja javnih događaja, te raširene nestašice hrane i lijekova. Obrazovne institucije su djelimično ili u potpunosti zatvorene, dok su u isto vrijeme alternativni načini izvođenja nastave postali popularni.

Islamska Zajednica i COVID-19

Kako se već početkom nove godine u Americi pojavljuju prvi slučajevi oboljelih od COVID-19, 11. marta 2020, muftija Islamske Zajednice, dr. Sabahudin ef. Ćeman, upućuje dopis imamima i predstavnicima džemata, ističući da će rukovodstvo ICNAB-a pratiti razvoj situacije koja varira od države do države, te se traži od imama i džematskih odbora da „aktivnosti poput mektebske nastave, džuma namaza, dnevnih namaza kao i posebnih programa, budu u skladu sa odlukama i preporukama lokalnih vlasti.“[5]

Lokalne vlasti u ovom slučaju su gradovi, kantoni (counties) ali i države (states). Imajući u vidu administrativnu ustrojenost Sjedinjenih Američkih Država, države, gradovi i kantoni imaju široke lokalne ovlasti, te mogu na osnovu vlastitih procjena uvesti mjere koje se ponekad razlikuju od susjednih država ili lokalnih zajednica. Zbog toga, ali i svakodnevnih promjena na terenu, preporuka rukovodstva Islamske Zajednice nije ni mogla biti durgačija od ove da džemati slijede uputstva i preporuke lokalnih zajednica.

Sredinom marta 2020. većina džamija i mesdžida u Americi i Kanadi se zatvara, a samim tim prestaje izvođenje nastave vjeroanuke na način na koji je ona ranije izvođena. Na osnovu ankete koja je provedena među imamima u prvoj polovini mjeseca oktobra 2020. od strane Ureda za vjerske poslove Islamske Zajednice, oko 85% imama navelo je da je vjeronauku završilo preko interneta, dok je oko 15% imama vjeronauku završilo u džamijskim prostorijama. Pojedini imami i džemati, njih 15% u potpunosti završavaju vjeronauku u martu mjesecu i djeci daju raspust sve do početka septembra iste godine. Ostali imami nastavljaju sa vjeronaukom, većinom online, te jedan dio njih istu završava u aprilu (oko 23%), u maju (23%) i junu (40%).[6]

Kako se kraj pandemiji i zatvorenošću država i društva nije ni sredinom ljeta nazirao, Islamska Zajednica, odnosno njen Ured za vjerske poslove uputio je imamima instrukcije vezano za vjeronaučnu školsku 2020/21. godinu.U dopisu od 13. augusta, upućen putem e-maila, imamima se preporučuje da džematske aktivnosti organiziraju na način koji je moguć i prihvatljiv, odnosno da na prvom mjestu zaštite svoje zdravlje kao i zdravlje članova zajednice te svih ostalih. U istom dopisu dato je nekoliko prijedloga vezano za vjernauku na području Islamske Zajednice Sjeverne Amerike.

Mektebska 2020/21. godina zvanično počinje 12. i 13. septembra, a imamima se preporučuje da prate upute lokalnih vlasti u pogledu organiziranja nastave u svojim sredinama. Ukoliko lokalne vlasti organiziraju online nastavu u svojim školama, isto se preporučuje i džematima. Također, u slučaju izvođenja vjeronauke u džamijskim prostorijama i učionicama, traži se da se ispoštuju „sve mjere zaštite od virusa COVID-19.“ Ipak se u daljem tekstu preporučuje da prvo polugodište bude online karaktera, a za drugo polugodište ostavlja se mogućnost izvođenja nastave u učionicama, pod uvjetom da se to ne kosi sa odredbama i preporukama lokalnih vlasti. Također, imamima se stavlja na slobodan izbor kako i putem kojih aplikacija i platformi će izvoditi vjeronauku.

Na osnovu ankete koja je provedena u prvoj polovini mjeseca oktobra, 60% džemata imali su isključivo online nastavu, 20% imalo je vjerounauku u džamijskim prostorijama, a 20% džemata je imalo takozvani hibridni pristup, gdje se nastava izvodi i online i u džamijskim prostorijama. U doba pandemije, od marta pa do pisanja ovog teksta sredinom oktobra, oko 80% imama i vjeroučitelja koristi neki vid online mektebske nastave. Kako vidimo, većina imama i vjeroučitelja opredijelila se za online nastavu.[7]

Iako je online nastava svakako najsigurniji način izvođenja nastave u vrijeme globalne pandemije, ipak je bilo džemata i imama koji su se odlučili za izvođenje nastave u džamijskim prostorijama.  Ti džemati organizirali su vjeronauku poštujući naloge lokalnih vlasti vezano za socijalno odstojanje, nošenje maski i redovne dezinfekcije. Iz privatnog razgovora sa jednim od imama, moglo se zaključiti da, iako se vjeronauka odvija u džamijskim prostorijama, rukovodstvo džemata pripremilo je i rezervnu opciju online nastave. Ta opcija nastupila bi ukoliko bi neko od učenika ili učitelja bio zaražen sa Covid-19. U tom slučaju vjeronauka u džamijskim prostorijama bi bila prekinuta i prešlo bi se na online nastavu.

Online nastava prema odgovorima ispitanika ima svoje prednosti ali i nedostatke. Kao prednost 30% ispitanika navelo je lakšu komunikacija sa učenicima. Međusobna komunikacija, iako online, olakšana je s obzirom na činjenicu da su učenici obično podijeljeni u manje grupe, te da su ispred svojih ekrana, takoreći oči u oči sa učiteljem. Oni imaju ograničene mogućnosti ometanja drugih učenika ili samog procesa izvođenja nastave. Stoga ne treba iznenaditi da je oko 20% ispitanika navelo i bolju disciplinu tokom online nastave u odnosu na onu u džamijskim prostorijama. Općenito, međusobni razgovori učenika na času, radnje nevezane za čas, te nemogućnost ali i nepopularnost adekvatnog sankcioniranja polaznika vjerske nastave, nerijetko vjeroučiteljima otežavaju izvođenje iste. Jedan od većih izazova izvođačima vjerske nastave upravo je održavanje discipline, reda i mira u učionicama i džamijskim prostorijama. Sa online nastavom disciplina učenika i mogućnost angažiranja istih je na daleko boljem nivou.

Osim navedenih prednosti, 30% ispitanika navelo je dostupnost učenika, odnosno učitelja. Činjenica je da bošnjačke porodice koje žive na sjevernoameričkom kontinentu, većinom žive u urbanim ali ipak geografski razuđenim sredinama. Većini porodica džamija je miljama daleko. Kad se tome dodaju gradske gužve, put do džamije na namaz ili vjerounauku nerijetko potraje do sat vremena i više. Stoga je većini porodica olakšavajuća okolnost da svoju djecu mogu uključiti na vjeronuku iz spavaće sobe ili svoga dnevnog boravka. Ta okolnost ne tiče se samo polaznika vjeronauke, nego i imama i ostalih vjeroučitelja, jer i oni redovno moraju putovati do džamijskih prostorija radi izvođenja nastave.

I posljednja prednost koju je oko 10% ispitanika navelo jeste lakše prezentiranje gradiva. Savremene aplikacije komuniciranja učiteljima nude mogućnost takozvanog „share screen“ gdje mogu svoj ekran podijeliti sa učenicima. Tako učenici mogu učiti Kur’an, čitati sufaru, ponavljati sure, pa čak i raditi kvizove i vježbe, sve preko ekrana njihova vjeroučitelja. Ono što učitelju preostaje jeste samo dobra priprema prije časa i dostupnost svih materijala koje će sa učenicima dijeliti. [8]

Evidentno je da online nastava ima, ne samo gore nabrojane, već i druge prednosti, ali isto tako ima i svoje nedostatke. Oko 30% ispitanika požalilo se na nedostatak „žive“ riječi u izvođenju nastave. Fizička blizina učenika i učitelja definitivno ima svoje učinke. Djeca, ali i odrasli, uče od svojih učitelja ne samo na osnovu onog što oni kažu, već i kako kažu, odnosno na osnovu njihovog izraza lica, pokreta ili općenitog ponašanja. Ta fizička bliskost i impresija u online nastavi nije prisutna.

Drugih 30% ispitanika navelo je nemogućnost praćenja djece tokom nastave kao nedostatak u izvođenju online nastave. Iako djeca na ekranu izgledaju fizički prisutna, ona mogu, ako hoće, biti mentalno potpuno odsutna. Vjeroučitelj ili nema mogućnost, ili ne misli da je potrebno provjeravati šta učenik radi na svom ekranu tokom nastave, da li prati učenje Kur’ana tokom nastave, igra video igrice, ili jednostavno surfa internetom. Na koji način kontrolirati angažiranost učenika tokom online nastave,  pitanje je i izazov ne samo vjeroučiteljima, već edukatorima općenito.

Jedan manji broj ispitanika, njih 10%, naveo je manju zainteresiranost za pohađanje mekteba, da li roditelja ili djece, kao nedostatak online nastave. Iako se u većini državnih i privatnih škola, koledža i univerziteta nastava izvodi putem interneta, ipak su neki roditelji, čini se, skeptični po ovom pitanju. Da li zbog njihova skepticizma, ili zbog mišljenja da tokom pandemije sebi i svojoj djeci mogu dati oduška barem od vjeronauke, neki se odlučuju da svoju djecu ne upisuju u mekteb dok traje pandemija. Stoga je u većini džemata na području Sjeverne Amerike primijetno manji broj upisanih polaznika u mektebskoj 2020/21.

Korištene aplikacije i programi u nastavi

U svome pristupu, oko 80% ispitanika koristilo je zoom aplikaciju, 10% google classroom, a 10% koristilo je e-mail korespondenciju sa učenicima i njihovim roditeljima u izvođenju mektebske nastave. Kako u ovom radu spominjemo online nastavu, a koja se većinom izvodi putem zoom aplikacije i google učionice (google classroom), uputno se upoznati sa ovim dvjema platformama.

Zoom aplikacija je program koji je postao popularan s početkom pandemije, ne samo među vjeroučiteljima, nego općenito u državnim i privatnim školama, kao i kompanijama i univerzitetima. Ipak, iza popularnosti zoom aplikacije stoji nekoliko godina rada i tehnološkog razvoja.  Zoom je američka kompanija za komunikacijsku tehnologiju sa sjedištem u San Joseu u Kaliforniji. Pruža usluge videotelefonije i mrežnih razgovora putem peer-to-peer softverske platforme i koristi se za telekonferencije, daljinsko poslovanje, obrazovanje na daljinu. Zoomova poslovna strategija fokusira se na pružanje proizvoda koji je lakši za upotrebu od konkurenata, kao i na uštedu troškova. Eric Yuan, bivši inženjer i izvršni direktor kompanije Cisco, osnovao je Zoom 2011. godine, a svoj softver lansirao 2013. Zoomov agresivni rast prihoda i percepcija lahkoće upotrebe i pouzdanosti njegovog softvera rezultirali su procjenom u iznosu od milijardu dolara u 2017. godini. Kompanija je prvi put postala profitabilna 2019. godine. Početkom 2020. godine, upotreba softvera Zoom zabilježila je značajan globalni porast nakon uvođenja karantenskih mjera usvojenih kao odgovor na pandemiju COVID-19.

Google Classroom je besplatna web usluga koju je Google razvio za škole čiji je cilj pojednostaviti kreiranje, distribuciju i ocjenjivanje zadataka. Primarna svrha Google učionice je pojednostaviti postupak dijeljenja datoteka između nastavnika i učenika. Procjenjuje se da između 40 i 100 miliona korisnika koristi Google učionicu. Google učionica integrira Dokumente, Tablice, Prezentacije, Gmail i Kalendar u kohezivnu platformu za upravljanje komunikacijom učenika i nastavnika. Učenici se mogu pozvati da se pridruže predavanju putem privatnog koda ili automatski uvesti sa školske domene. Nastavnici mogu kreirati, distribuirati i označavati zadatke u okviru Googleovog ekosistema. Svaki razred stvara zasebnu mapu na odgovarajućem korisničkom pogonu, gdje učenik može predati rad koji će nastavnik ocijeniti. Google učionica datira od 2015. godine.

Zaključak

Islamska Zajednica Bošnjaka u Sjevernoj Americi, kao krovna organizacija blizu šezdeset džemata u Sjedinjenim Državama i Kanadi,  naložila je svojim članovima da slijede upute lokalnih vlasti po pitanju preventivnih mjera u održavanju aktivnosti u džematima. Rukovodstvo Zajednice prepustilo je imamima i džematskim odborima da procijene da li je moguće nastaviti sa džematskim aktivnostima, uključujući i mektebsku nastavu, u onom obliku kako je to uobičajeno, ili da se aktivnosti ograniče, pa čak i privremeno suspendiraju, zbog opasnosti po članove džemata i njihove porodice. Posljednjih nekoliko mjeseci vjerske nastave, tačnije od marta do juna, preko 80% džemata izvodilo je, i završilo vjersku nastavu putem interneta. Taj trend se nastavlja i sredinom mjeseca septembra kad počinje nova, vjeronaučna 20/21. godina. Iz gore navedenih podataka, evidentno je da se veći dio imama prilagodio novonastaloj situaciji, koristeći već popularne platforme i aplikacije, poput zoom-a i google učionice. Budući da online nastava ima svoje prednosti, ali i nedostatke, bit će zanimljivo vidjeti u kolikoj mjeri će se online nastava zadržati i primjenjivati među bošnjačkim džematima, ne samo u Americi, nego općenito.