Svaki islamski propis donosi korist šerijatskim obveznicima i plodovi praktične primjene islama su vidljivi još na ovom svijetu. Ova je činjenica izražena u svim ibadetima, naročito zekatu. Zekat je propisan radi čišćenja imetka i njegovog pospješivanja. Uzvišeni Stvoritelj, naređujući Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da prikuplja zekat od svojih sljedbenika, kaže:
خُذ مِن أَموالِهِم صَدَقَةً تُطَهِّرُهُم وَتُزَكّيهِم بِها وَصَلِّ عَلَيهِم إِنَّ صَلاتَكَ سَكَنٌ لَهُم وَاللَّهُ سَميعٌ عَليمٌ
“Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i unaprijediš, i moli za njih” (Et-Tevba, 103). U ovom ajetu jasno se i nedvosmisleno ukazuje na to da izdvajanjem zekata šerijatski obveznik čisti svoj imetak i unapređuje ga. Iako na prvi pogled djeluje da zekat umanjuje čovjekovu imovinu. U hadisu od Ebu Hurejre prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Sadaka ne može umanjiti imetak.” (Muslim)
Plemeniti Stvoritelj pohvalio je vjernike koji daju zekat, kazavši:
وَالمُؤمِنونَ وَالمُؤمِناتُ بَعضُهُم أَولِياءُ بَعضٍ يَأمُرونَ بِالمَعروفِ وَيَنهَونَ عَنِ المُنكَرِ وَيُقيمونَ الصَّلاةَ وَيُؤتونَ الزَّكاةَ وَيُطيعونَ اللَّهَ وَرَسولَهُ أُولئِكَ سَيَرحَمُهُمُ اللَّهُ إِنَّ اللَّهَ عَزيزٌ حَكيمٌ
“A vjernici i vjernice prijatelji su jedni drugima: traže da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćaju, i molitvu obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima će se Allah, sigurno, smilovati. Allah je doista silan i mudar.” (Et-Tevba, 71)
S druge strane, onome ko bude izbjegavao ovu obavezu zbog pretjeranog tvrdičluka ili iz drugog razloga, Allah prijeti bolnom kaznom:
وَالَّذينَ يَكنِزونَ الذَّهَبَ وَالفِضَّةَ وَلا يُنفِقونَها في سَبيلِ اللَّهِ فَبَشِّرهُم بِعَذابٍ أَليمٍ
يَومَ يُحمى عَلَيها في نارِ جَهَنَّمَ فَتُكوى بِها جِباهُهُم وَجُنوبُهُم وَظُهورُهُم هذا ما كَنَزتُم لِأَنفُسِكُم فَذوقوا ما كُنتُم تَكنِزونَ
“Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovom putu – navijesti bolnu patnju. Na Dan kad se ono u vatri džehennemskoj bude usijalo, pa se njime čela njihova i slabine njihove i leđa njihova budu žigosala. Ovo je ono što ste za sebe zgrtali; iskusite zato kaznu za ono što ste gomilali!” (Et-Tevba, 34–35).
Imetak na koji se daje zekat ne tretira se nagomilanim imetkom čijim vlasnicima Uzvišeni Allah prijeti u prethodnom ajetu, bez obzira na to o kolikoj se količini imetka radilo (Kurtubi, El-Džamiu li ahkamil-Kur’an). Kada je Ibn Omer upitan o tome šta se smatra nagomilanim imetkom, rekao je: “Imetak na koji se ne daje zekat.”
Ibn Omer prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada ljudi prestanu davati zekat, Allah će im uskratiti kišu, a da nije stoke, kiša im ne bi ni pala.” (Ibn Madže i Hakim).
Kada nastupi najodabraniji mjesec u godini, mjesec ramazan, u tradiciji nas Bošnjaka je da izvršavamo obavezu davanja zekata. To je bila praksa prvih generacija, kao što se prenosi u Muvetti imama Malika. Kada bi nastupio mjesec ramazan, Osman, r.a., govorio je: ‘Ovo je mjesec izdvajanja zekata, pa vratite dugove i onda ga izdvojite.’
Zbog uređenja i organizacije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini posebno se naglašava važnost organizovanog prikupljanja zekata, vodeći se kur’anskim imperativom u 59. ajetu sure En-Nisa, u kojem Allah, dž.š., kaže: ‘O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim….’ (Nisa, 59)”
Budući da je zekat institucionalna vrsta ibadeta, od krucijalne je važnosti ispravno razumijevanje zekata i njegova primjena u svakodnevnom životu. To je veoma važno kako za muslimana kao pojedinca, tako i za cjelokupnu zajednicu muslimana.
Davanje zekata na adekvatan način u našem vremenu jeste jedna od najboljih potvrda pripadnosti islamu i lojalnosti Islamskoj zajednici. Vjernici koji daju svoj zekat u “Fond bejtu-l-mala“ postižu višestruke efekte, za koje će, ako Bog da, biti višestruko nagrađeni. Prvi efekat je izvršavanje jedne od pet najznačajnijih vjerskih dužnosti, čime svjedoče i potvrđuju svoju pripadnost islamu.
Drugi je izvršavanje obaveze u skladu sa šerijatskim propisima i važećim propisima Islamske zajednice u BiH, čime iskazuju podršku i potvrđuju lojalnost Islamskoj zajednici, koja je potvrda postojanja i jedan od stubova opstanka muslimana na ovim prostorima.
Treći aspekt je za savremene muslimane izuzetno značajan, a to je sposobnost da budu dio organiziranog sistema, koji putem jačanja “Fonda bejtu-l-mala“ jača jedinstvo i poziciju muslimana na ovim prostorima.
Prvi koji je uveo Bejtul-mal u islamu je bio Omer, radijallahu anhu, kada se proširila islamska država 15-te godine (po nekima 20-te) po hidžri, ovo navode Ibn Kesir i Ibn Haldun. Neki učenjaci kažu da je moguće da je postojao Bejtul-mal i za vrijeme Ebu Bekra, jer se u biografiji tabi’ina Mu’ajkiba Ibn Ebi Fatime kako navode Ibn Abdulberr i Ibn Hadžer spominje da je on bio zadužen za Bejtul-mal a bliže je ovo prvo.
“Poslanik, a.s., je poslao čovjeka po imenu Ibn Lutbijje iz plemena Esed da prikupi zekat Benu Sulejma. Kada se vratio, sveo je račun s njim.” (Buharija). Jusuf El-Karadavi kaže: “Jasno značenje riječi: ‘Uzmi iz njihovih imetaka zekat…’ daje pravo prikupljanja zekata vođi, bilo da je u pitanju vidljiv ili skriven imetak. To je primjenjivao Muhammed, a.s., kao i dvojica halifa nakon njega. Kada je vlast preuzeo Osman, r.a., i kada je postalo očito da su se ljudi promijenili, nije želio da prikupljači pretražuju skriveni imetak ljudi, pa je prenio ovlasti dijeljenja zekata na vlasnike, i to mu ashabi nisu osporili.”
Dakle zekat se prikuplja organizovano u jedan fond jer je to sunnet Poslanika a.s., Ebu Bekra r.a., i Omera r.a. Upitan je Abdullah in Omer r.a. o tome kome dati zekat, pa je odgovorio: “Uplati ga predvodniku naroda, tj. vladarima, ali znaj da u tvom imetku ima još obaveza pored zekata.” (Musannef Ibn Ebi Sejbe).
Budući da je islam vjera sistema, jedno od ključnih pitanja savremenih muslimana je i pitanje potvrde svoje vjere kroz sistemski uređene mehanizme. Molim Allaha da ukabuli ibadete u ovom mubarek mjesecu i ujedini nas oko svoje riječi.
Idriz ef. Budimlić
BECCA Chicago
